Nova vlast u Srbiji trebalo bi da promijeni dosadašnji odnos prema Miloradu Dodiku i umjesto političkih dogovora otvori pitanje njegove eventualne krivične odgovornosti, smatra beogradski advokat Čedomir Stojković.
On očekuje da bi jedna od prvih konkretnih oblasti saradnje Srbije i Bosne i Hercegovine mogla biti upravo pravosudna saradnja, uključujući i mogućnost da BiH izruči Dodika Srbiji ukoliko bi se on tamo sklonio od pravosudnih organa.
Govoreći za BHRT o političkim promjenama u Srbiji i mogućem formiranju nove vlasti, Stojković je ocijenio da je javnost tokom konstituisanja Narodne skupštine gledala ponašanje režima koji odlazi, dok stvarna promjena vlasti tek treba da uslijedi.
Prema njegovim riječima, izbor predsjednika parlamenta 19. novembra označio je početak procesa koji bi trebalo da dovede do formiranja nove vlade, izbora ministara i promjena u državnoj upravi. Smatra da će dosadašnja vlast pokušavati da opstruše taj proces, ali očekuje da će se promjena uskoro institucionalno završiti.
Vučić pokušava da sačuva političke i poslovne saveznike
Stojković smatra da Aleksandar Vučić javnim nastupima pokušava da uvjeri političke i poslovne saveznike da njegov politički uticaj nije nestao. Ipak, tvrdi da se dio ljudi iz tog kruga već udaljava od njega, posebno oni koji su godinama imali koristi od bliskosti sa vlašću.
Beogradski advokat očekuje da će nova vlada otvoriti pitanja korupcije, spornih poslova i imovine za koju se sumnja da je stečena nezakonito. Prema njegovoj procjeni, tek kada nova vlast počne donositi konkretne odluke i pokretati postupke, biće jasnije koliko je oslabio politički sistem koji je predvodio Vučić.
Posebno je ukazao na povezanost političkih struktura i krupnog kapitala, tvrdeći da je godinama postojao uzajamni odnos u kojem je vlast stvarala tajkune, dok su oni zauzvrat finansijski podržavali režim.
Nova politika Beograda mogla bi promijeniti odnose sa BiH
Govoreći o budućim odnosima Beograda i Sarajeva, Stojković je poručio da se politika nove vlade ne bi trebalo ocjenjivati samo na osnovu izjava pojedinih političkih pokreta, već prije svega prema konkretnim potezima.
Smatra da bi borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i poštovanje vladavine prava i međunarodnog prava, trebalo da budu temelji nove politike Srbije prema susjednim državama.
Stojković tvrdi da je dosadašnji režim novcem stečenim kroz korupciju finansirao političke uticaje i aktivnosti koje su destabilizovale region, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Prema njegovom mišljenju, prestanak takvih finansijskih tokova značio bi i slabljenje uticaja Srbije na unutrašnje prilike u susjednim zemljama.
Podsjetio je i na devedesete godine, ocjenjujući da su političke strukture u Srbiji tada kršenjem vlastitih zakona omogućavale djelovanje paravojnih formacija i slanje novca u Bosnu i Hercegovinu. Smatra da bi dosljedna primjena zakona spriječila takve pojave i omogućila normalnije odnose među državama.
„Dodik može biti bitan samo kao osumnjičeni u krivičnom postupku“
Najdirektniji dio razgovora odnosio se na Milorada Dodika i mogućnost da nova vlast u Beogradu promijeni dosadašnji odnos prema političkom vrhu Republike Srpske.
Stojković smatra da bi Dodik, umjesto političkog saveznika, za institucije Srbije trebalo da bude osoba čija se eventualna krivična odgovornost mora ispitati.
„Ja mislim da će glavna politika prema Miloradu Dodiku biti politika primjene Krivičnog zakonika i politika primjene Zakonika o krivičnom postupku“, rekao je Stojković.
Dodao je da smatra kako je veliki dio Dodikovog bogatstva stečen korupcijom i poslovima na štetu građana Srbije.
Prema njegovom mišljenju, Dodik bi mogao biti predmet interesovanja srbijanskog pravosuđa zbog sumnji u nezakonito sticanje novca, dok bi eventualno skrivanje u Bosni i Hercegovini otvorilo pitanje saradnje pravosudnih institucija dvije države.
„Ukoliko on bude želio da se negdje sakrije, da sjedi u Bosni i Hercegovini da ga Srbija ne bi uhapsila, ja očekujem da prva saradnja između Srbije i Bosne i Hercegovine nastupi kroz krivičnu saradnju, da Bosna i Hercegovina izruči Srbiji osumnjičenog Milorada Dodika da bi mu se ovdje sudilo za korupciju“, poručio je Stojković.
Naglasio je da će, koliko bude mogao da utiče na novu vlast, insistirati na takvom pristupu. Smatra da hapšenje i procesuiranje korumpiranih političara može biti važnije za stabilnost regiona od političkih neslaganja među građanima.
Hoće li Dodik pronaći saveznike i u novoj vlasti?
Na pitanje postoji li mogućnost da Dodik ponovi politički manevar iz ranijih godina i približi se novoj vlasti u Srbiji, Stojković je izrazio uvjerenje da se to neće dogoditi.
Prema njegovom tumačenju, Dodik bi trebalo da bude tretiran kao državljanin Srbije koji živi u Bosni i Hercegovini, ali i kao osoba za koju postoje sumnje u počinjenje krivičnih djela, a ne kao politički partner sa kojim se sklapaju dogovori.
„Ja ne vjerujem i mislim da nema nikakve šanse da nova vlast pravi bilo kakve dogovore i prljave dilove sa Miloradom Dodikom“, izjavio je Stojković.
Dodao je da su poruke o takvom političkom zaokretu bile prisutne i prije pobjede „Studentske liste“ na izborima, te da očekuje da nova vlast ostane dosljedna obećanjima o borbi protiv korupcije i kriminala.
Da li će se ovakva očekivanja zaista pretvoriti u politiku nove vlade, tek treba da se vidi. Za Bosnu i Hercegovinu, promjena odnosa Beograda prema Miloradu Dodiku mogla bi predstavljati jednu od značajnijih političkih promjena u regionu.