Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je opširan intervju srpskom reditelju Emiru Kusturici za dokumentarni film „Naše krštenje. Poglavar“, posvećen patrijarhu moskovskom i cijele Rusije Kirilu, koji je 20. novembra proslavio 80. rođendan.
U razgovoru, koji je snimljen za Kusturičin projekat ruske televizije, Putin je govorio o ratu u Ukrajini, savremenom naoružanju, odnosima sa Zapadom, pravoslavlju i tradicionalnim vrijednostima, ali i o posebnosti ruske civilizacije i svom odnosu sa patrijarhom Kirilom.
Među najupečatljivijim porukama izdvojila se njegova ocjena da u savremenom ratovanju nije presudna brzina raketa, već brzina razmišljanja, kao i poziv ukrajinskim vojnicima da pređu na rusku stranu.
„Brzina misli važnija je od brzine raketa“
Govoreći o promjenama u savremenom ratovanju, Putin je ocijenio da tehnološka nadmoć više nije jedini odlučujući faktor, već da sve veću važnost imaju matematičko znanje, sposobnost brzog razmišljanja i prilagođavanje novim okolnostima.
„Po mom mišljenju, danas nije čak ni brzina raketa ključna, već brzina misli. Vojni stručnjaci mi kažu: dok su do juče bile važne tehničke komponente modernog naoružanja, danas je to matematičko znanje“, rekao je Putin.
Dodao je da se vojno-tehnološka sfera mijenja nevjerovatnom brzinom i da prednost imaju oni koji mogu brže da analiziraju situaciju i reaguju na nove izazove.
„I oni koji bolje misle, koji brže reaguju na aktuelne događaje i izazove, pobjeđuju. I duhovni temelj, čvrstina – to se podrazumijeva; niko to nije poništio“, naglasio je ruski predsjednik.
Putin pozvao ukrajinske vojnike da pređu na rusku stranu
Veliki dio razgovora bio je posvećen ratu u Ukrajini i odnosima između ruskog i ukrajinskog naroda.
Putin je ocijenio da je aktuelni sukob nastavak politike „zavadi pa vladaj“, za koju tvrdi da joj je cilj slabljenje Rusije i njeno potčinjavanje interesima zapadnih država.
Prema njegovim riječima, zapadne zemlje ne djeluju prvenstveno u interesu Ukrajine, već nastoje da oslabe i podijele narode koji imaju zajedničke istorijske veze.
Ruski predsjednik poručio je da Rusi i Ukrajinci treba da teže jedinstvu, ali je naglasio da to ne mora nužno značiti život u okviru jedne države.
Komentarišući stanje u Ukrajini nakon raspada Sovjetskog Saveza, Putin je tvrdio da je ta zemlja izgubila značajan dio industrijskog potencijala i stanovništva. Odgovornost za takav razvoj događaja pripisao je ukrajinskim nacionalistima.
Razliku između patriotizma i nacionalizma objasnio je riječima da „patriote vole svoju zemlju, a nacionalisti mrze druge narode“.
Posebnu poruku uputio je pripadnicima ukrajinske vojske, pozivajući ih da pređu na rusku stranu.
„Ne želim da kažem ‘predajte se’, jer to zvuči pomalo ponižavajuće. Ipak se oni bore i bore se prilično dosljedno. Želio bih da kažem: pređite na našu stranu, jer je to naša zajednička strana. Na zajedničku stranu, na pravu stranu istorije pređite“, rekao je Putin.
Rusija kao „barka spasa“ za očuvanje tradicionalnih vrijednosti
Jedna od važnih tema razgovora bila je i uloga Rusije u očuvanju pravoslavlja, religije i tradicionalnih porodičnih vrijednosti.
Putin je izjavio da Rusija može postati svojevrsna „barka spasa“ za ljude koji žele da sačuvaju tradicionalni način života, vjeru i porodične vrijednosti.
U tom kontekstu podsjetio je na poznatu ideju „Moskva – Treći Rim, četvrtog neće biti“, prema kojoj je Rusija nasljednica duhovnog nasljeđa Rimskog carstva i Vizantije.
„Hrišćanstvo je nastalo u starom Rimu, zatim je Rim pao, a hrišćanstvo se preselilo u istočni dio Rimskog carstva, u Vizantiju, gdje je na vlast došao prvi hrišćanski car Konstantin. Tada je pala i Vizantija. Ali do tada je hrišćanstvo već bilo preneseno na rusko tlo, u Moskvu“, rekao je Putin.
Dodao je da se u Rusiju doseljavaju ljudi iz zapadnih zemalja koji, kako tvrdi, žele da sačuvaju porodicu i omoguće djeci odrastanje u skladu sa tradicionalnim vjerskim vrijednostima.
Naglasio je da se takva uloga Rusije ne odnosi samo na pravoslavne hrišćane. Podsjetio je da Rusija priznaje četiri tradicionalne religije – pravoslavlje, islam, judaizam i budizam – čije su osnovne vrijednosti, prema njegovoj ocjeni, međusobno slične.
Putin o manjinskim grupama na Zapadu
Govoreći o ljudskim pravima i položaju manjina u zapadnim društvima, Putin je ocijenio da su određene manjinske grupe postale agresivnije i upornije u zahtjevima za ostvarivanje svojih prava.
„Ima li ovdje nešto novo? Nema ništa novo, sve se ponavlja, uvijek je bilo tako kroz ljudsku istoriju. Samo su određene grupe postale agresivnije, upornije u pogledu svojih prava i tako dalje“, rekao je ruski predsjednik.
Nije precizirao na koje je konkretno grupe mislio, ali je njegove izjave povezao sa širim kritikama društvenih promjena na Zapadu i odnosom prema tradicionalnim vrijednostima.
„Ruska civilizacija nikoga nije uzela pod svoje okrilje“
Putin je govorio i o tome šta, prema njegovom mišljenju, čini posebnost ruske civilizacije.
Ocijenio je da je ruska država kroz istoriju omogućavala razvoj različitih naroda i etničkih grupa koje su bile njen dio, uz očuvanje njihovog jezika, religije, tradicije i duhovnog identiteta.
„Ruska civilizacija nikada nikoga nije uzela pod svoje okrilje. Ona je omogućila razvoj ruskog naroda, ruske etničke grupe i stvorila uslove za razvoj drugih naroda i etničkih grupa koje su bile dio Ruskog carstva, dio porodice ruske države“, rekao je Putin.
Dodao je da je takav razvoj, prema njegovoj ocjeni, omogućavao očuvanje posebnosti različitih naroda unutar zajedničke države.
O patrijarhu Kirilu, Crkvi i odnosima sa Zapadom
Putin je svoj odnos sa patrijarhom Kirilom opisao kao veoma topao i prijateljski, ističući da su odnosi ruske države i pravoslavne crkve razvijeni na snažnim osnovama.
Govoreći o istorijskom odnosu države i Crkve, podsjetio je da ruski car nije bio neposredni poglavar Crkve, već se smatrao njenim čuvarom i zaštitnikom.
Komentarisao je i položaj hrišćanskih crkava u Evropi, ocjenjujući da odstupanje od tradicionalnih crkvenih kanona ne doprinosi njihovom uticaju u društvu.
„Poštujemo našu braću i sestre u Evropi i, uzgred, pokušavamo da ih podržimo kada vidimo neprimjerene napade na određene hrišćanske denominacije. Ali mislim da određeno odstupanje od određenih crkvenih kanona ne jača njihov položaj, položaj tih crkava u društvu, već naprotiv“, rekao je Putin.
Prema njegovom mišljenju, pokušaji prilagođavanja crkvenih pravila savremenom životu dovode do slabljenja popularnosti hrišćanskih ideja i uticaja crkava na društvo.
Dijelovi Kusturičinog dokumentarnog filma prikazani su na ruskoj televiziji, a cijelo ostvarenje „Naše krštenje. Poglavar“ najavljeno je za emitovanje 21. novembra.