Evropski sud za ljudska prava zatražio je od Srbije da se do 15. januara izjasni o slučaju navodne upotrebe zvučnog topa tokom velikog protesta u Beogradu 15. marta prošle godine.
Vladica Ilić, pravnik Beogradskog centra za ljudska prava, očekuje da će Vrhovno javno tužilaštvo naložiti nastavak istrage, nakon što su utvrđeni brojni nedostaci u dosadašnjem postupanju.
Ilić je za RTS podsjetio da je više od 150 građana dalo iskaze tužilaštvu, tvrdeći da su pretrpjeli povrede usljed upotrebe određenog sredstva tokom protesta.
Predmet završen službenom bilješkom, oštećeni nisu obaviješteni
Prema Ilićevim riječima, uprkos brojnim krivičnim prijavama i iskazima građana, predmet je završen službenom bilješkom koja nije dostavljena ni oštećenima ni podnosiocima krivičnih prijava.
„Tužilaštvo, nakon svega toga i brojnih krivičnih prijava koje su podnesene, završi predmet službenom bilješkom koju ne dostavi nijednom od oštećenih, nijednom od podnosilaca krivične prijave, i stavi u fioku. Mi za tu bilješku saznamo tek nakon što je objavljen izvještaj“, rekao je Ilić.
Ukazao je da je komisija Vrhovnog javnog tužilaštva u svom izvještaju utvrdila brojne nedostatke u istrazi, ali smatra da i dalje nije jasno šta će biti sa samim postupkom.
Zbog toga očekuje da vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac izda uputstvo za nastavak postupka.
Ilić smatra da bi predmet trebalo da preuzme Tužilaštvo za organizovani kriminal, jer je potrebno utvrditi ne samo da li je sporno sredstvo upotrijebljeno već i ko je planirao njegovu upotrebu, sa kojim ciljem i da li je bilo pokušaja prikrivanja.
Slučaj Danke Ilić: Sumnje na policijsku torturu
Govoreći o hapšenju policijskih službenika u okviru istrage o smrti Danke Ilić, Ilić je podsjetio na slučaj Dalibora Dragijevića, brata jednog od osumnjičenih, koji je preminuo tokom policijskog zadržavanja.
MUP Srbije prvobitno je saopštio da je Dragijević preminuo prirodnom smrću, nakon pogoršanja zdravstvenog stanja. Međutim, kasnije su se pojavile informacije o povredama na njegovom tijelu i sumnjama da je smrt bila nasilna.
Ilić je ukazao i na to da je tadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić javnost obavijestio o priznanju zločina prije nego što su, prema podacima iz optužnice na koje se Ilić poziva, osumnjičeni zvanično saslušani.
Prema njegovoj ocjeni, to otvara pitanje da li je policija bila izložena političkom pritisku da što prije rasvijetli slučaj i da li je u takvim okolnostima pribjegavala zlostavljanju.
Ilić navodi da su se dvojica glavnih osumnjičenih žalila da su bila žrtve torture, a o tome su govorili i službenicima Zaštitnika građana. Međutim, taj postupak, kako je naveo, nikada nije okončan.
Prema njegovim riječima, u ranijoj verziji optužnice kao dokazi korišćeni su iskazi dvojice osumnjičenih, ali i preminulog Dalibora Dragijevića.
Sporni iskazi mogli bi ugroziti sudski postupak
Ilić upozorava da još nema presuda kojima je utvrđena odgovornost za torturu, ali smatra da sud mora posebno pažljivo ispitati okolnosti pod kojima su sporni iskazi pribavljeni.
Eventualno odbacivanje takvih iskaza, prema njegovim riječima, ne mora automatski dovesti do urušavanja cijelog postupka. To zavisi od toga postoje li drugi dokazi na kojima bi mogla biti zasnovana presuda.
„Sud mora sa velikom pažnjom da razmotri da li može da zasnuje presudu na nekim iskazima koji su praćeni tvrdnjama da su ljudi preživjeli torturu i zlostavljanje“, upozorio je Ilić.
Slučaj „garaža“ i odgovornost policijskih funkcionera
Govoreći o sumnjama na policijsku torturu u slučaju „garaža“, kao i postupcima protiv visokih policijskih funkcionera, među kojima su načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i komandant Specijalne antiterorističke jedinice Igor Žmirić, Ilić je ocijenio da takvi slučajevi narušavaju ugled Ministarstva unutrašnjih poslova.
Naglasio je da odgovornost za torturu mora biti individualna i da se ne odnosi samo na policajca koji primjenjuje nasilje već i na one koji ga prikrivaju ili postupaju po naređenjima koja vode zlostavljanju.
Prema njegovim riječima, jedan od razloga zbog kojih se takvi slučajevi ponavljaju jeste to što institucije ranije nisu pokazale da se za policijsku torturu u Srbiji odgovara.
Ilić je komentarisao i navode da je bivši načelnik beogradske policije Veselin Milić tvrdio da su mu optužbe namještene jer je odbio da naredi policijsku intervenciju 15. marta.
Smatra da i te tvrdnje moraju biti ispitane, naglašavajući da država ima obavezu da istraži sve vjerodostojne navode o kršenju ljudskih prava, posebno kada se odnose na pravo na život i tjelesni i psihički integritet.
Informaciju o zahtjevu Evropskog suda za ljudska prava i stavovima Vladice Ilića objavio je RTS.