Stub vladavine prava mora se ojačati, a ne oslabiti, izjavio je glasnogovornik nakon deklaracije lidera SAD-a, Kine i Rusije
Ujedinjene nacije su u četvrtak stale u odbranu Međunarodnog krivičnog suda nakon što su lideri SAD-a, Kine i Rusije kritikovali ovaj sud u deklaraciji objavljenoj poslije samita u kineskom gradu Shenzhenu.
‘Generalni sekretar smatra da je Međunarodni krivični sud jedno od ključnih tijela za međunarodnu pravdu u svijetu’, rekao je novinarima zamjenik glasnogovornika Farhan Haq.
‘Imamo sporazum o saradnji sa sudom i želimo da države članice podrže njegov rad’, kazao je on.
‘Stub vladavine prava jedan je od temeljnih stubova svjetske stabilnosti i on se mora ojačati, a ne oslabiti.’
Na pitanje kako lideri mogu donositi odluke o sudu dok se barem jedan od njih suočava s nalogom za hapšenje, Haq je odgovorio: “Prepustio bih sudu da sam govori o svom radu.”
‘Dosljedno smo pozivali na podršku radu suda i nastavit ćemo to činiti’, rekao je.
Haq je naveo da je presuda najvišeg suda UN-a, donesena ranije u četvrtak u predmetu Gambija protiv Mijanmara, “obavezujuća, konačna i na nju nije dozvoljena žalba”.
Sud je utvrdio da je Mijanmar počinio genocid nad manjinom Rohingya tokom vojne operacije 2017. godine. Bio je to prvi put da je sud proglasio neku državu odgovornom za počinjenje genocida.
Haq je pozdravio ponovnu potvrdu lidera SAD-a, Kine i Rusije, iznesenu u deklaraciji, da se “nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi”.
U svojoj “Deklaraciji za mir”, objavljenoj nakon samita održanog na marginama sastanka Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Shenzhenu, američki predsjednik Donald Trump, kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin naveli su da sud sa sjedištem u Hagu i druga međunarodna tijela “ne smiju zloupotrebljavati svoju nadležnost”.
Protiv Putina je 2023. godine izdat nalog za hapšenje od strane Međunarodnog krivičnog suda (ICC) zbog navodne nezakonite deportacije djece iz Ukrajine.
Sjedinjene Američke Države su u oktobru uvele sankcije ICC-u, nakon što su prethodno sankcionisale njegove sudije i tužioce.
Pritisak SAD-a se intenzivirao nakon što je Sud u novembru 2024. godine izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina u Gazi, uključujući upotrebu izgladnjivanja kao metode ratovanja.
U julu je Trump izjavio da kampanja državnog sekretara Marca Rubija protiv ICC-a nije usmjerena na njegovu zaštitu.
‘On pokušava da odbrani Bibija i razne druge ljude’, rekao je Trump, misleći na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
SAD su se također protivile ranijoj istrazi ICC-a o navodnim zločinima koje je počinilo američko osoblje u Afganistanu, a koju je Sud u međuvremenu zatvorio.
ICC ima 125 država članica. SAD, Kina i Rusija nisu potpisnice statuta ovog suda.