BRISEL UPOZORAVA: Predizborno trošenje u Republici Srpskoj povećava dug BiH, a privredu održavaju doznake dijaspore!

Bosna i Hercegovina bi 2026. godinu trebalo da završi s ekonomskim rastom od 2,3 odsto, dok Evropska komisija u naredne dvije godine očekuje blago ubrzanje na 2,5 odsto godišnje. Međutim, iza ovih naizgled stabilnih prognoza kriju se ozbiljna upozorenja iz Brisela: rast budžetske potrošnje, povećanje javnog duga, slaba konkurentnost domaće privrede i sve veća zavisnost od novca koji građani šalju iz inostranstva.

Posebno je izdvojena Republika Srpska, u kojoj su planovi javne potrošnje za 2026. godinu dodatno povećani. Evropska komisija upozorava da su plate u javnom sektoru, penzije i socijalna davanja rasli, dijelom i u vezi s opštim izborima održanim u oktobru, dok konkretni planovi za dugoročno finansiranje takvih obaveza još nisu uspostavljeni.

Prema prognozama Evropske komisije, ekonomski rast BiH neće biti dovoljan da prikrije probleme u javnim finansijama i realnom sektoru, piše Raport

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Dijaspora i potrošnja građana održavaju ekonomiju

Glavni pokretač ekonomske aktivnosti u BiH tokom 2026. godine bila je lična potrošnja stanovništva. Njen rast podstakli su povećanje realnih plata od oko četiri odsto, veća javna potrošnja uoči oktobarskih izbora, ali i stabilan priliv novca iz dijaspore.

Doznake iz inostranstva čine gotovo deset odsto bruto domaćeg proizvoda BiH, što značajno utiče na kupovnu moć građana i održava domaću potražnju.

Istovremeno, situacija u realnom sektoru znatno je nepovoljnija. Potražnja za proizvodima iz BiH na inostranim tržištima je slaba, dok su strana ulaganja usporena zbog globalnih geopolitičkih tenzija.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Posebno zabrinjava stanje na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti smanjena je sa 12,2 odsto u 2025. na 11,8 odsto u 2026. godini, ali Evropska komisija ukazuje da taj pad nije prvenstveno rezultat otvaranja novih radnih mjesta, već kontinuiranog odlaska radno sposobnog stanovništva u inostranstvo.

Rast zaposlenosti bilježi se uglavnom u trgovini i turizmu, dok rudarstvo i poljoprivreda bilježe pad. U prerađivačkoj industriji očekuju se otpuštanja zbog slabog izvoza.

Dodatni problem predstavljaju nedostatak kvalifikovanih radnika u građevinarstvu i zdravstvu, kao i pritisak na poslodavce da povećavaju plate kako bi zadržali postojeći kadar. Prema ocjeni iz izvještaja, rast zarada znatno nadmašuje rast produktivnosti, zbog čega domaći proizvodi postaju skuplji i manje konkurentni na evropskom tržištu.

Deficit se udvostručio, a javni dug nastavlja da raste

Jedno od najozbiljnijih upozorenja Evropske komisije odnosi se na upravljanje javnim finansijama. Iako su budžetski prihodi rasli zahvaljujući višim platama i inflaciji, vlasti su trošile znatno više novca nego što su prikupljale.

Prema prognozama iz izvještaja, ukupni budžetski deficit na svim nivoima vlasti u BiH povećan je sa dva odsto BDP-a u 2025. na četiri odsto u 2026. godini. U 2027. očekuje se njegov dalji rast na 4,3 odsto BDP-a.

Kao jedan od izvora budžetske nestabilnosti posebno se izdvaja Republika Srpska.

„Planovi potrošnje za 2026. godinu revidirani su još snažnije naviše, posebno u entitetu Republika Srpska. Plate u javnom sektoru, penzije i socijalni transferi su dodatno povećani, dijelom u vezi s općim izborima u oktobru. Zbog trajne prirode mnogih usvojenih mjera potrošnje i zasad nepostojećih konkretnih planova za njihovo održivo finansiranje, očekuje se da će deficit opće vlade ostati visok“, navodi se u izvještaju Evropske komisije.

Posljedice takve politike, uz potrebu za novim zaduživanjem, odražavaju se i na ukupne finansije države. Evropska komisija prognozira da će javni dug BiH do 2028. godine dostići 33,2 odsto BDP-a.

Brisel istovremeno ukazuje na problem nepoštivanja evropskih računovodstvenih standarda, zbog čega zvanični podaci o javnim finansijama nisu dovoljno precizni i pouzdani.

Hrana i usluge poskupljuju, inflacija bi trebalo da uspori

Građani su najveći pritisak na kućne budžete osjetili kroz rast cijena hrane, zdravstvenih usluga, restorana i hotela. Dodatni pritisak predstavljaju i odgođeni efekti poskupljenja energenata povezanih sa sukobima na Bliskom istoku.

Evropska komisija očekuje da će se inflacija postepeno smirivati tokom naredne dvije godine. Prema prognozama, trebalo bi da iznosi 3,2 odsto u 2027, a 2,4 odsto u 2028. godini, prvenstveno zahvaljujući očekivanom pojeftinjenju energenata na svjetskom tržištu.

Ipak, ukupna ekonomska perspektiva BiH u velikoj mjeri zavisi od političkih prilika i sposobnosti institucija da pokrenu neophodne reforme.

Evropska komisija upozorava da bi brzo formiranje vlasti nakon oktobarskih izbora moglo vratiti povjerenje investitora i potrošača te doprinijeti ubrzanju ekonomskog rasta.

U suprotnom, ukoliko se uspostava vlasti oduži, a blokada strukturnih reformi nastavi, BiH rizikuje da godinama ostane zarobljena u sporom ekonomskom rastu, daleko ispod svojih stvarnih potencijala.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije