Zvaničnici Kremlja navodno su poručili poslanicima vladajuće stranke Jedinstvena Rusija da se pripreme za proglašenje „pobjede“ u Ukrajini i povratak vojnika s fronta. Prema informacijama izvora ruskog poslovnog dnevnika „Vedomosti“, politički vrh već priprema teren za trenutak kada bi se veliki broj učesnika rata mogao vratiti kući.
O ovim navodima izvijestio je nezavisni portal „The Moscow Times“, pozivajući se na pisanje „Vedomosti“, a prenio ih je i Blic.
Uputstva su, prema tim informacijama, iznesena na seminaru za poslanike Državne dume, održanom u centru za obuku menadžera Senež, nedaleko od Moskve. Seminaru je prisustvovao i Sergej Kirijenko, prvi zamjenik šefa kabineta Kremlja, koji je posebno naglasio značaj rada s ratnim veteranima.
„Rečeno im je da svi moraju biti spremni za proglašenje pobjede, odnosno za trenutak kada se oni koji su učestvovali u borbama odjednom masovno vrate kući“, izjavio je jedan od izvora za „Vedomosti“.
Donbas kao glavni argument za proglašenje pobjede
Prema navodima medija, predstavnici Kremlja poručili su poslanicima da se politički rad i dalje odvija u ratnim uslovima. Jedan od poslanika koji je prisustvovao seminaru potvrdio je za ruski medij RBC da je takva poruka prenesena učesnicima.
Drugi sagovornik istog medija naveo je da je poslanicima rečeno da nemaju pravo na slobodne dane niti zabavu dok traju borbe.
Još u maju istraživački portal „Dosije centar“ objavio je da Kremlj aktivno razrađuje argumente kojima bi eventualni mirovni sporazum mogao predstaviti ruskoj javnosti kao veliku pobjedu, uprkos dugotrajnom ratu i velikim ljudskim gubicima.
Prema tim navodima, jedan od ključnih elemenata takve strategije jeste predstavljanje kontrole nad Donbasom kao glavnog cilja ruske invazije.
Moskva već duže vrijeme zahtijeva da joj Ukrajina prepusti i dijelove istočne regije koje ruske snage još nisu uspjele zauzeti. Kijev takve zahtjeve odlučno odbacuje.
Kremlj bi mogao mijenjati objašnjenje ciljeva invazije
Prema informacijama „Dosije centra“, pripremljene političke poruke trebalo bi da ubijanje ukrajinskih vojnika predstave kao ispunjenje zvanično proklamovanog cilja Moskve, takozvane „denacifikacije“.
Istovremeno, ruskoj javnosti trebalo bi približiti tezu da osvajanje Kijeva nikada nije ni bilo stvarni cilj Kremlja.
Takva interpretacija predstavljala bi značajno preoblikovanje načina na koji bi ruske vlasti mogle objasniti rezultate rata i eventualni dogovor o njegovom okončanju.
Rusija i Ukrajina posljednji put su, prema navodima iz dostavljenog izvještaja, pregovarale uz američko posredovanje u Abu Dabiju 10. i 11. novembra.
Medijski izvještaji navodili su da su ruski zahtjevi tokom pregovora uključivali vraćanje granica NATO-a na stanje iz 1997. godine i pretvaranje Moldavije u saveznu republiku.
Nakon pregovora, Vladimir Medinski, koji je predvodio rusku delegaciju, izjavio je da će Moskva vratiti „svaki centimetar“ teritorije koju smatra svojom u Ukrajini. Poručio je da će biti zadovoljan tek kada Rusija pobijedi i potpiše mirovni sporazum pod svojim uslovima.
Ukrajina tvrdi da je izvela najveći napad dronovima na Rusiju
Političke poruke iz Moskve stižu u trenutku intenziviranja napada na ruskoj i ukrajinskoj teritoriji.
Prema saopštenju ruskog Ministarstva odbrane, Ukrajina je tokom noći izvela veliki napad bespilotnim letjelicama, a ruska protivvazdušna odbrana navodno je oborila 1.336 dronova iznad 16 regiona. Prema izvještajima, time je premašen prethodni rekord zabilježen krajem oktobra.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da takvi napadi ozbiljno pogađaju rusku privredu. Prema njegovim procjenama, više od 55 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte trenutno je van funkcije.
Meta napada bila je i kritična infrastruktura, uključujući strateški važan Kerčki most na okupiranom Krimu. Kijev navodi da je cilj ovih operacija ometanje ruskih linija snabdijevanja, ali i demonstracija sposobnosti ukrajinske vojske da izvodi udare duboko na teritoriji Rusije.
Istovremeno, Ukrajina se suočava s intenzivnim ruskim napadima na energetsku infrastrukturu. Zelenski je upozorio da višednevna bombardovanja ugrožavaju snabdijevanje stanovništva električnom energijom, grijanjem i vodom, uoči zime koja bi, prema njegovim riječima, mogla biti jedna od najtežih od početka rata.