Dva britanska izviđačka aviona Rivet Joint tokom oktobra čak 17 puta su poletjela kako bi nadzirala ruske vojne aktivnosti, a najveći dio njihovih misija bio je usmjeren prema Kalinjingradu, ruskoj enklavi na obali Baltičkog mora.
Kako piše britanski Daily Mail, pozivajući se na analizu podataka o letovima, intenzitet izviđačkih aktivnosti povećan je nakon što je Moskva upozorila NATO da bi mogla upotrijebiti i nuklearno oružje ukoliko zemlje Alijanse pokušaju da izoluju Kalinjingrad od ostatka Rusije.
Avioni su polijetali iz baze RAF Waddington u Lincolnshireu, koja predstavlja jedno od glavnih obavještajnih i izviđačkih sjedišta britanskog ratnog vazduhoplovstva.
Više puta su kružili oko Kalinjingrada, a obavljali su i uzastopne patrole duž granica NATO-a sa Rusijom i Bjelorusijom.
Broj letova u oktobru bio je čak četiri puta veći nego u maju, kada su zabilježena samo četiri polijetanja.
Nuklearne prijetnje Moskve i pojačan nadzor Kalinjingrada
Britansko Ministarstvo odbrane nije komentarisalo ove operacije, a zvanični cilj misija nije objavljen.
Stručnjaci smatraju da su avioni prikupljali ruske komunikacije i elektronske signale kako bi se procijenilo koliko su ozbiljne prijetnje Moskve.
„Izvanredno je da je toliko aktivnosti bilo usmjereno u tom periodu“, rekao je za Daily Mail neimenovani visoki izvor iz odbrane.
Prema njegovim riječima, angažovanje tako vrijedne letjelice ukazuje na poseban obavještajni zahtjev za informacijama na koji je, kako je procijenjeno, mogao odgovoriti samo avion Rivet Joint.
Misija je uslijedila nakon što je Rusija 30. septembra u diplomatskoj noti upozorila NATO da je spremna da upotrijebi cijeli svoj arsenal, uključujući nuklearno oružje, ukoliko zemlje Saveza pokušaju da odvoje Kalinjingradsku oblast od ostatka zemlje.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte tada je izjavio da ruski predsjednik Vladimir Putin zna da ne može pobijediti NATO i da takve prijetnje ne shvata previše ozbiljno.
Putin je potom poručio da je Rusija spremna za rat, upozorivši da, ukoliko sukob ode predaleko, pobjednika neće biti.
Kalinjingrad naoružan raketama Iskander i sistemima S-400
Kalinjingrad se nalazi oko 400 kilometara od ostatka ruske teritorije i predstavlja sjedište ruske Baltičke flote.
U ovoj enklavi raspoređeni su raketni sistemi Iskander-M, koji mogu nositi nuklearne bojeve glave, kao i protivvazdušni sistemi S-400.
Poljska i dio njenih saveznika strahuju da bi Moskva u slučaju šireg sukoba sa NATO-om upravo iz Kalinjingrada mogla izvoditi napade duboko u Evropu.
Rusija u Gvardejsku, oko 32 kilometra od poljske granice, završava i izgradnju novog radara sa tri antenska niza, od kojih je svaki dug približno 500 metara.
Prema navodima iz teksta, radar bi trebalo da omogućava otkrivanje raketa i aviona na udaljenostima od više hiljada kilometara, kao i praćenje ratnih brodova iza horizonta.
Neuobičajeno intenzivna operacija ili rutinska patrola?
Analitičari navode da britanski avioni Rivet Joint redovno nadziru Kalinjingrad, ali da je intenzitet njihovih oktobarskih letova bio neuobičajen.
Bivši pukovnik britanske vojne obavještajne službe Filip Ingram ocijenio je da pojačan nadzor šalje jasnu poruku Moskvi da se njene aktivnosti pažljivo prate.
Prema njegovim riječima, oprema na avionima dugim 41 metar omogućava prikupljanje radio i elektronskih signala, što može pomoći u otkrivanju načina ometanja protivvazdušne odbrane, lociranju radara, ali i presretanju komunikacije ruskih komandanata.
Jedan izvor upućen u rad ovih aviona rekao je da je ovako koncentrisan nadzor veoma neuobičajen i da se moralo dogoditi nešto posebno da bi do njega došlo, s obzirom na to da je Kalinjingrad već odavno detaljno nadziran.
Međutim, izvor iz britanskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva tvrdi da je riječ o rutinskoj operaciji i dijelu šireg doprinosa NATO-u na istočnom krilu.
Dodatnu zabrinutost izazvale su i izjave britanskog ministra odbrane Vesa Stritinga, koji je prošlog mjeseca upozorio da Velika Britanija ima 1.000 dana da se pripremi za rat.
Britanska vlada je, prema navodima iz teksta, pozvala građane da naprave zalihe hrane i vode za slučaj vanredne situacije.