Glas Bosne i Hercegovine protiv nacrta rezolucije Ujedinjenih nacija usmjerene na suzbijanje veličanja nacizma i neonacizma izazvao je oštre reakcije Helsinškog odbora za ljudska prava, koji smatra da je takav potez posebno poražavajući imajući u vidu historijsko iskustvo naše zemlje.
Iz ovog odbora upozoravaju da je neprihvatljivo da se o glasu BiH u međunarodnim organizacijama odlučuje mimo nadležnih institucija i propisanih procedura. Zbog toga su od Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova zatražili da javnosti objasne kako je utvrđen dosadašnji stav države i kakvu će poziciju zastupati na plenarnoj sjednici.
Helsinški odbor podsjeća na ustavne nadležnosti
U svom reagovanju pozivaju se na član V/3 Ustava BiH, kojim je Predsjedništvu povjereno vođenje vanjske politike i predstavljanje države u međunarodnim organizacijama.
Smatraju da javnost ima pravo znati ko je donio odluku o glasanju i na osnovu kojih kriterijuma, posebno kada je riječ o pitanju koje se tiče borbe protiv ideologija zasnovanih na rasnoj i nacionalnoj mržnji.
Iz Helsinškog odbora podsjećaju da su stanovnici Bosne i Hercegovine tokom Drugog svjetskog rata bili žrtve zločina i progona zasnovanih na rasnoj i nacionalnoj pripadnosti.
Istovremeno, tokom rata od 1992. do 1995. godine, etnička mržnja i politike progona ponovo su dovele do masovnog stradanja i prisilnog raseljavanja stanovništva.
Upravo zbog takvog historijskog iskustva, smatraju u Odboru, BiH ima posebnu obavezu da se odlučno i dosljedno suprotstavlja ideologijama koje opravdavaju progon, nasilje i zločine – kako na međunarodnom planu tako i unutar vlastitih granica.
Ukazali na međunarodne obaveze BiH
Posebno su naglasili da Bosna i Hercegovina ima i konkretne međunarodne pravne obaveze u ovoj oblasti.
Član 4. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije obavezuje države da suzbijaju rasističku propagandu, uključujući poruke kojima se promovišu rasna mržnja i nadmoć.
Također, član 20. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima zahtijeva zakonsku zabranu zagovaranja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje kada ono predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje.
Zbog toga Helsinški odbor traži od nadležnih institucija da dosljedno provode preuzete međunarodne obaveze, ali i da javno objave podatke o prijavama, istragama, krivičnim gonjenjima i sudskim epilozima u slučajevima rasističkog govora mržnje i zločina iz mržnje.
Od Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova očekuju jasno objašnjenje postupka donošenja odluke, kao i precizno izjašnjenje o stavu koji će država zastupati na plenarnoj sjednici.