Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je novi ustav Republike Srpske uz tvrdnju da je obezbijedio dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini. S obzirom na trenutnu konstelaciju političkih snaga, to vjerovatno neće biti problem za njega. Ono što je ne poznanica, za sada, jeste, obim intervencija u tekstu novog Ustava Republike Srpske.
Republika Srpska ima pravo da mijenja svoj Ustav, ali u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno njegovim Aneksom IV – Ustavom Bosne i Hercegovine. Osim najavljene promjene odredbi o glavnom gradu Republike Srpske, jedno od pitanja koje bi moglo biti otvoreno jeste i položaj Vijeća naroda RS.
Pravnik Dejan Lučka u razgovoru za BUKU kaže da Republika Srpska ima pravo donijeti novi ustav, ali upozorava da takav proces ne smije biti završen za nekoliko mjeseci niti može izaći iz okvira Ustava Bosne i Hercegovine.
Novi Ustav RS
Novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske još nije ni konstituisan, a jedno od najvažnijih političkih pitanja već je otvoreno: hoće li nova parlamentarna većina pristupiti donošenju potpuno novog Ustava Republike Srpske i šta će se u njemu promijeniti?
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik posljednjih sedmica više puta je najavljivao ustavne promjene, a 8. novembra izričito ih je povezao s nastojanjem da vladajući blok obezbijedi najmanje 56 poslaničkih glasova.
„Važno nam je – dvotrećinska većina je 56 poslanika, a dovoljno je 42 da izaberete vladu. Da jurimo samo vladu ne bismo imali nikakav problem, jurimo poziciju koju ćemo reći da imamo dvije trećine u parlamentu, a to je potrebno i za donošenje novog ustava u Republici Srpskoj ili izmjene i dopune Ustava. Vidjećemo u koju ćemo formu ići“, izjavio je Dodik za RTRS.
Dodik dakle tvrdi da je dvotrećinska većina već obezbijeđena, dok se u javnosti istovremeno govori o mogućim prelascima opozicionih poslanika u vladajući blok.
Međutim, pitanje nije samo hoće li SNSD i njegovi partneri prikupiti dovoljno ruku za glasanje. Mnogo važnije je šta će se tim glasovima pokušati promijeniti.
Šta Dodik želi promijeniti?
Još 15. oktobra Dodik je najavio da bi novi ustav Republike Srpske mogao biti proglašen 9. januara 2027. godine. Ako do tada ne bude spreman, rekao je da će biti proglašen drugog datuma.
Prema njegovim riječima, novi ustav trebalo bi da bude savremen, da uvažava konstitutivnost naroda i da spriječi, kako tvrdi, zloupotrebe u funkcionisanju institucija.
„Niko neće ugušiti Srbe, Hrvate ili Bošnjake, ali će omogućiti da demokratski kvalifikovana većina može da se vidi kroz jedan sistem“, poručio je Dodik.
Jedna od najavljenih promjena odnosi se na pitanje glavnog grada. Dodik želi da Banjaluka bude ustavno definisana kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prijestonica.
Ipak, znatno osjetljivije pitanje jeste pitanje buduće uloge Vijeća naroda Republike Srpske.
Dodik je ranije kritikovao korištenje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, posebno od strane bošnjačkih delegata, tvrdeći da se taj mehanizam koristi za blokiranje odluka Narodne skupštine.
„Nama je problem to Vijeće naroda, ta muslimanska delegacija koja je uvijek podizala veto na sve važne stvari“, izjavio je Dodik u oktobru.
Istovremeno je poručio da predstavnici konstitutivnih naroda treba da nastave štititi svoja prava, ali da, prema njegovom viđenju, ne bi trebalo da budu prepreka funkcionisanju sistema.
Upravo je tu jedno od najvažnijih pitanja budućeg ustavnog procesa: gdje završava sprečavanje eventualnih zloupotreba mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, a gdje počinje ograničavanje ustavnih prava konstitutivnih naroda?
Pokušaj iz 2025. već je zaustavio Ustavni sud BiH
Rasprava o novom ustavu Republike Srpske nije počela nakon ovogodišnjih izbora.
Narodna skupština RS je u martu 2025. godine usvojila Nacrt novog ustava, koji je predviđao dalekosežne promjene. Među njima su bili ukidanje Vijeća naroda, drugačije definisanje ustavnog položaja Republike Srpske, mogućnost formiranja entitetske vojske i pitanja nadležnosti.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u martu 2026. utvrdio da Odluka o utvrđivanju tog nacrta nije u skladu s Ustavom BiH i odredio prestanak njenog važenja nakon objavljivanja odluke.
Time je prethodni pokušaj donošenja novog ustava zaustavljen.
Ipak, najnovije izjave iz SNSD-a pokazuju da se od ustavnih promjena nije odustalo.
Za sada nije poznato hoće li vlast ponuditi prerađenu verziju ranijeg nacrta ili potpuno novi tekst. Nije poznato ni kakvo će konkretno rješenje biti predloženo za Vijeće naroda.
Lučka: Vjerovatno će se dirati u Vijeće naroda, ali ne znamo kako
Pravnik i aktivista za ljudska prava Dejan Lučka u BUKA podcastu govorio je upravo o mogućim ustavnim promjenama.
Na pitanje očekuje li da novi ustav obuhvati i položaj Vijeća naroda, Lučka odgovara da takvu mogućnost smatra vjerovatnom, ali da ne želi unaprijed komentarisati odredbe koje još nisu predstavljene javnosti.
„Mislim da će vjerovatno da bude pogođeno Vijeće naroda, međutim, ne znam kako će tačno da izgleda taj mehanizam. Da li će to biti prerađeni ustavni prijedlog koji smo imali prošle godine ili će to biti neka nova ustavnopravna regulacija samog Ustava, to zaista ne znam“, rekao je Lučka.
On smatra da je prethodnom ustavnom procesu nedostajalo šire uključivanje različitih mišljenja.
„Mi smo imali javnu raspravu, imali smo raspravu o novom ustavu Republike Srpske prošli put, ali je to sve nekako rađeno bez uključivanja drugih mišljenja“, ocijenio je.
Prema njegovim riječima, za donošenje ustava nije dovoljno samo postići dogovor među poslanicima.
„Vi pri donošenju ustavnog akta morate da imate ne samo konsenzus u skupštinskim klupama nego i neki opštenarodni konsenzus“, poručio je Lučka.
„Ako ćemo mijenjati ustav, to treba da bude bar godinu dana konsultacija“
Lučka ne osporava potrebu da se Ustav Republike Srpske mijenja.
ON smatra da postoje razlozi za donošenje novog, preglednijeg ustavnog teksta.
„Ustav Republike Srpske izmijenjen je mali milion puta i vrlo je teško snaći se u njegovom tekstu sa tim silnim amandmanima“, rekao je.
Ipak, smatra da se ustav ne može donositi po rokovima koje diktiraju dnevna politika i političke najave.
„Mislim da je stvarno potrebno da se pristupi izmjenama Ustava Republike Srpske, odnosno donošenju novog ustava, ali uz obuhvatanje šire javnosti i uz pregovore i sa opozicijom i sa stručnim organizacijama koje se bave pitanjima koje će Ustav obuhvatiti.“
Posebno je kritikovao najavu da bi novi ustav mogao biti završen do 9. januara.
„Mislim da je to stvarno preuranjeno. Ako ćemo mijenjati ustav, to treba da bude bar godinu dana konsultacija, priča, održavanja stručnih skupova“, rekao je Lučka.
Ustav, naglašava, predstavlja najviši politički i pravni akt jednog društva i zbog toga zahtijeva znatno ozbiljniji postupak od uobičajenog donošenja zakona.
Republika Srpska ima pravo na novi ustav, ali postoji granica
Govoreći o ustavnom položaju Republike Srpske, Lučka pravi jasnu razliku između prava entiteta da mijenja svoj ustav i sadržaja odredbi koje se u njemu mogu naći.
„Republika Srpska ima apsolutno pravo i nadležnost da donosi svoj ustav, da mijenja postojeći ustav i da donosi novi ustav. To se ne može nikako dovesti u pitanje“, istakao je.
Međutim, dodaje da se pojedina ustavna rješenja mogu osporavati ako nisu u skladu s višim pravnim aktima.
„Ono što je jasno je da Republika Srpska ima pravo i da izmijeni postojeći ustav i da donese novi ustav, ali naravno taj ustav treba da bude u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno sa Dejtonskim mirovnim sporazumom“, rekao je Lučka.
Ustav Bosne i Hercegovine sastavni je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao njegov Aneks IV.
Zbog toga ni eventualna dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini RS ne može sama po sebi otkloniti pitanje usklađenosti novog entitetskog ustava s Ustavom BiH.
Lučka posebno naglašava da ne želi donositi pravne zaključke o tekstu koji još nije vidio.
„Ne mogu da govorim o konkretnim stvarima kad ne znam šta će stajati u novom prijedlogu ustava“, poručio je.
Zašto baš sada novi ustav?
U razgovoru za BUKU otvoreno je i pitanje političkog trenutka u kojem se ustavne promjene ponovo najavljuju.
Nakon izbora, prije nego što je nova Vlada Republike Srpske formirana, Dodik je ustavne promjene već predstavio kao jedan od razloga za obezbjeđivanje dvotrećinske parlamentarne većine.
Lučka priznaje da ga je takav redoslijed iznenadio.
„To je tema koja već traje dvije, tri godine, ali nisam očekivao da će to da bude prva stvar koja će da bude na tapetu nove vlade“, rekao je.
Podsjetio je i na činjenicu da ustavne promjene zasad najavljuje predsjednik političke stranke, a ne novoformirana Vlada ili drugi nadležni organ.
„To je opet za sada najava predsjednika jedne političke stranke u Republici Srpskoj, koji nema zvaničnu funkciju u organima Republike Srpske, iako je on, budimo realni, politički najjači čovjek u Republici Srpskoj“, ocijenio je Lučka.
Zato smatra da treba sačekati formiranje nove Vlade i njeno zvanično izjašnjenje o prioritetima.
„Ne bih zaista volio da se donošenje ustava stavi u dva, tri mjeseca, jer to mora da bude mnogo širi, konkretniji proces“, zaključio je.
Dvotrećinska većina nije odgovor na sva pitanja
Predstojeće konstituisanje Narodne skupštine pokazaće kakvom parlamentarnom podrškom raspolaže nova vlast. Međutim, čak i ako Dodikova tvrdnja o obezbijeđenih 56 poslaničkih glasova bude potvrđena, ostaju pitanja na koja zasad nema odgovora.
Hoće li se mijenjati nadležnosti Vijeća naroda ili će se pokušati uvesti potpuno drugačiji mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa? Hoće li opozicija i stručna javnost imati stvarnu mogućnost da utiču na tekst? I konačno, može li novi ustav biti rezultat širokog društvenog dogovora ili će postati još jedno pitanje oko kojeg se političke podjele dodatno produbljuju?
jasno je da potreba za novim ustavom i način njegovog donošenja nisu ista stvar. Republika Srpska može mijenjati svoj najviši pravni akt, ali procedura, javna rasprava i usklađenost s Ustavom BiH ostaju pitanja koja se ne mogu riješiti samim brojanjem poslaničkih ruku.
Upravo zato će, pored broja glasova u novoj Narodnoj skupštini, najvažniji dokument biti onaj koji javnost još nije vidjela – konkretan prijedlog novog ustava Republike Srpske.