Pravnik i direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka u novom BUKA podcastu govorio je o političkim promjenama u Srbiji nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića, talasu hapšenja, odnosu vlasti Republike Srpske prema studentskom pokretu, ali i najavama donošenja novog Ustava RS i mogućim promjenama u radu Vijeća naroda.
Srbija prolazi kroz velike političke promjene, a njihov odjek već se osjeća i u Republici Srpskoj. Studentski pokret, koji je nastao nakon tragedije u Novom Sadu, ostvario je izbornu pobjedu, dok se u javnosti svakodnevno pojavljuju informacije o hapšenjima, istragama i slučajevima koji su godinama bili izvan fokusa institucija.
Dejan Lučka, koji je tokom prethodne dvije godine pratio studentske proteste širom Srbije, kaže da je najvažnija promjena mnogo dublja od samog izbornog rezultata.
„Desila se revolucija građanske svijesti i povratak političkog duha u građane Srbije. Jednostavno, građani su odlučili da se uključuju, studenti su ih pozvali i odatle je ova velika pobjeda protiv nekadašnjeg režima u Srbiji“, rekao je Lučka u BUKA podcastu.
„Kalendar hapšenja“ u Srbiji
Komentarišući hapšenja koja su uslijedila nakon izbora, Lučka je ispričao i zanimljivu anegdotu iz Beograda.
„Moja koleginica je iz Beograda prvih dana, kada su počela ta hapšenja, došla do sjajne ideje da treba da se napravi advent kalendar hapšenja u Srbiji, da otvarate svaki dan ko će koji dan biti uhapšen“, rekao je Lučka.
Ipak, upozorava da se hapšenja ne smiju automatski poistovjećivati s pravdom i odgovornošću.
Podsjeća da Studentska lista još nije formalno preuzela vlast, da tek slijedi konstituisanje Narodne skupštine Srbije i formiranje nove vlade, te da se aktuelni postupci odvijaju dok su na funkcijama još ljudi iz prethodnog sistema.
„Da li oni na taj način žele sebe da prikažu u nekom boljem svjetlu? Da li ljudi koji su imali strah, prijetnje ili nešto treće sada dobijaju neku novu snagu da pokrenu sve te postupke? Ja zaista ne znam“, kaže Lučka.
Naglašava da će se stvarni rezultati vidjeti tek pred sudovima.
„Samo hapšenje kada se desi, to je značajan pokazatelj da se nešto radi. Međutim, prava stvar se dešava kasnije pred sudovima. Ljudi koji su prekršili zakon, koji su kršili Ustav, na kraju krajeva, treba da odgovaraju.“
Studenti kojima su zabranjivali okupljanje sada dolaze na vlast u Srbiji
Jedna od centralnih tema razgovora bili su budući odnosi Republike Srpske i Srbije, posebno imajući u vidu da su institucije RS ranije zabranjivale okupljanja studenata iz Srbije u Banjaluci.
Lučka insistira na tome da se odgovornost za te odluke ne može pripisivati svim građanima Republike Srpske.
„To su odradili tačno određeni pojedinci koji su potpisivali ta rješenja, ljudi koji su naređivali i slično. Treba da se utvrdi ko je to tačno radio“, poručio je.
Prema njegovim riječima, institucionalna, kulturna, univerzitetska i ekonomska saradnja Srbije i Republike Srpske ne bi trebalo da bude ozbiljnije ugrožena, ali bi pojedini politički odnosi mogli biti preispitani.
Podsjeća da su studenti iz određenih političkih krugova u RS bili izloženi teškim uvredama, uključujući optužbe da su izdajnici i neprijatelji vlastitog naroda.
„Ja zaista ne vidim kod studenata i kod studentskog pokreta nikakav animozitet prema Republici Srpskoj, nikakav animozitet prema ljudima u Republici Srpskoj, ali naravno ti ljudi ne smiju zaboraviti šta su im određeni ljudi odavde govorili“, istakao je.
Lučka očekuje da bi nova vlast u Srbiji mogla preispitivati i određene finansijske odnose sa susjedima, uključujući Republiku Srpsku.
„Studenti pokreću borbu protiv korupcije na tom najvećem nivou. Na tome su zasnivali cjelokupan svoj program, da se vidi gdje je novac išao, da li se novac rasipao, da li je možda novac otišao tamo gdje ne treba“, rekao je.
Čestitke iz Republike Srpske „iz čistog interesa“
Posebno je komentarisao čestitke koje su politički predstavnici Republike Srpske uputili Studentskoj listi nakon izborne pobjede.
Lučka smatra da je teško govoriti o iskrenim čestitkama kada dolaze od političara koji su prethodno oštro kritikovali i vrijeđali studentski pokret.
„Kada vi čestitate pobjedu na onako vrlo srdačan način, nakon što ste te ljude strašno vrijeđali, zna se da to nije iskrena čestitka i da je to, hajde tako bih rekao, čestitka iz čistog interesa“, ocijenio je.
Dodaje da bi budući odnosi Srbije i Republike Srpske trebalo da se zasnivaju na saradnji institucija, a ne na ličnim vezama političkih lidera.
„Političari dolaze i odlaze, ali institucije ostaju.“
Tužba protiv MUP-a RS: Policija je morala zaštititi studente
Govoreći o zabrani okupljanja studenata iz Srbije u Banjaluci, Lučka je potvrdio da je učestvovao u pravnom timu koji je pripremao tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Kako je objasnio, tužbu je podnijela studentkinja koju zastupa advokat Aleksandar Jokić, uz podršku pravnog tima Kuće ljudskih prava.
„Mi smo u toj tužbi naveli da Republika Srpska nije ispunila svoju pozitivnu obavezu da zaštiti javno okupljanje“, rekao je Lučka.
Objašnjava da Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje slobodu izražavanja i okupljanja, a da institucije imaju obavezu da omoguće njihovo ostvarivanje.
„Čak i onda kada su ti stavovi nepopularni u društvu, čak i naročito u tom slučaju, dužnost konkretno policije je da osigura takav skup, a ne da zbog određenih prijetnji takav skup zabrani“, istakao je.
Prema njegovoj ocjeni, zabrana okupljanja bila je suprotna domaćim ustavnim i zakonskim odredbama, međunarodnim standardima ljudskih prava i praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Novi Ustav Republike Srpske: Šta će biti s Vijećem naroda?
U drugom dijelu razgovora otvoreno je pitanje najavljenog donošenja novog Ustava Republike Srpske, za koje je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio obezbijeđenu dvotrećinsku većinu.
Posebna pažnja posvećena je mogućim promjenama u položaju i nadležnostima Vijeća naroda Republike Srpske.
Lučka smatra da bi Vijeće naroda moglo biti obuhvaćeno novim ustavnim prijedlogom, ali upozorava da se bez konkretnog teksta ne može govoriti o tome kakve će promjene biti predložene.
„Mislim da će vjerovatno da bude pogođeno Vijeće naroda, međutim ne znam kako će tačno da izgleda taj mehanizam“, rekao je.
Naglašava da Republika Srpska ima pravo da mijenja svoj Ustav i donosi novi, ali da njegove odredbe moraju biti usklađene s Ustavom Bosne i Hercegovine.
„Republika Srpska ima pravo i da izmijeni postojeći Ustav i da donese novi Ustav, ali naravno taj Ustav treba da bude u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno sa Dejtonskim mirovnim sporazumom“, objasnio je.
Lučka smatra da postoje razlozi za donošenje novog ustavnog teksta.
„Ustav Republike Srpske je izmijenjen mali milion puta i vrlo je teško snaći se u njegovom tekstu sa tim silnim amandmanima“, kaže on.
Međutim, upozorava da se donošenje najvišeg pravnog akta ne smije pretvoriti u ubrzani politički postupak.
„Ako ćemo mijenjati Ustav, to treba da bude bar godinu dana konsultacija, priča, održavanja stručnih skupova“, poručio je Lučka.
Najave da bi novi Ustav mogao biti donesen već do 9. januara smatra preuranjenim.
Ljudska prava, sloboda medija i ekološki aktivisti
Lučka je govorio i o stanju ljudskih prava u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, posebno nakon prethodnih godina obilježenih kriminalizacijom klevete i inicijativama za donošenje restriktivnih zakona poput Zakona o Posebnom registru nevladinih organizacija.
Smatra da je trenutna situacija nešto bolja jer nema novih sličnih zakonskih inicijativa, ali upozorava da to ne znači da su građanske slobode dovoljno zaštićene.
„Mislim da je trenutno situacija bolja nego u tim prethodnim godinama, ali daleko je od idealne“, ocijenio je.
Posebno je upozorio na pritiske kojima su izloženi ekološki aktivisti širom Bosne i Hercegovine.
Govoreći o Bukovoj kosi kod Prijedora, koju je nedavno posjetio, opisao je teške uslove u kojima žive stanovnici u blizini rudarskih radova.
„Kada sam bio na Bukovoj kosi neki dan, teško je da se udiše taj vazduh. Crni dim se iz tih kopova podiže, dosta je ružna slika, a okolo ljudi žive“, rekao je.
Upozorio je i na opasnost da Bosna i Hercegovina postane prostor nekontrolisane eksploatacije prirodnih resursa.
„Kada druge strane gledaju na nas, mislim da gledaju na nas kao neku buduću rudarsku koloniju, kao mjesto gdje se može eksploatisati bez ikakvih pravih sankcija“, smatra Lučka.
Podsjetio je da Ustav Republike Srpske garantuje pravo na zdravu životnu sredinu i izrazio nadu da će ta zaštita biti sačuvana i dodatno razrađena u eventualnom novom ustavnom tekstu.
Kompletan razgovor s Dejanom Lučkom pogledajte u novom izdanju BUKA podcasta, u kojem govori o političkim promjenama u Srbiji, budućnosti odnosa s Republikom Srpskom, slobodi okupljanja i najavljenim ustavnim promjenama.