Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine traži povećanje minimalne plate u Federaciji BiH na najmanje 1.500 KM, ali i uvođenje različitih minimalnih primanja u zavisnosti od stručne spreme koja je potrebna za određeno radno mjesto.
Prema prijedlogu Sindikata, minimalna plata za radna mjesta za koja je potrebna osnovna škola iznosila bi 1.500 KM, za srednju stručnu spremu 1.700 KM, za višu 1.800 KM, dok bi zaposleni na radnim mjestima za koja je potrebna visoka stručna sprema imali minimalnu platu od oko 1.900 KM.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović rekao je za N1 da su sindikalci već duže vrijeme pripremali analize kako bi se pitanje minimalne plate uredilo tako da prati rast troškova života.
Minimalac od 1.500 KM, ali različit iznos prema radnom mjestu
Kurtović smatra da su rast cijena hrane i drugih proizvoda, kao i povećani troškovi života, razlog zbog kojeg je potrebno ponovo razmotriti iznos najniže plate u Federaciji BiH.
„Već dugo smo pokrenuli te postupke i pravili analize, i finansijske i svake, da probamo riješiti ovo pitanje i da se napokon minimalna plata uskladi sa rastom potrošačkih cijena. Cijene cijelu godinu rastu jako visoko, pogotovo hrana, a sada u posljednje vrijeme rastu svi drugi proizvodi“, rekao je Kurtović.
Prema njegovim riječima, sindikalne analize pokazuju da bi minimalna plata od najmanje 1.500 KM bila opravdana.
Međutim, Sindikat sada predlaže i drugačiji model, prema kojem bi minimalna primanja zavisila od stručne spreme potrebne za obavljanje konkretnog posla.
Kurtović je podsjetio da je nakon ranijeg povećanja minimalne plate sa 660 na 1.000 KM došlo do situacije u kojoj su radnici sa osnovnom školom dostigli primanja zaposlenih sa srednjom i višom stručnom spremom.
„Prošli put, kada je minimalna plata povećana sa 660 na 1.000 KM, imali smo problem jer su radnici sa osnovnom školom stigli one sa srednjom i višom školom. Zato smo sada predložili da se napravi razlika između minimalne plate za osnovnu, srednju, višu i visoku stručnu spremu“, pojasnio je.
Neće se gledati samo diploma koju radnik posjeduje
Predloženi model ne bi podrazumijevao da visina minimalne plate zavisi isključivo od diplome koju zaposleni ima, već od stručne spreme koja je propisana za radno mjesto na kojem je raspoređen.
„Ako radnik ima visoku stručnu spremu, ali radi poslove srednje škole, on ima platu srednje škole. U unutrašnjim pravilnicima za radna mjesta definiše se gdje je ko raspoređen“, objasnio je Kurtović.
Kao primjer naveo je radnika zaposlenog na poslovima portira u Savezu, čija plata trenutno iznosi oko 1.290 KM.
„Ako se donese takva odluka, ja kao predsjednik Saveza morat ću tom portiru podići platu na 1.500 KM. Onda ćemo, naravno, morati usklađivati i srednju, višu i visoku stručnu spremu“, kazao je.
Sindikat želi da minimalna plata prati rast cijena svakog mjeseca
Osim povećanja minimalnih primanja, Savez samostalnih sindikata predlaže i model prema kojem bi se najniža plata redovno usklađivala sa kretanjem potrošačkih cijena.
Kurtović smatra da nije opravdano da minimalna plata ostaje nepromijenjena tokom cijele godine ukoliko troškovi života nastavljaju da rastu.
„Nama bi bilo kvalitetno i dobro da se uredbom definiše da, ako jedan mjesec raste potrošačka cijena, raste i minimalna plata. Da minimalna plata prati rast potrošačkih cijena, a ne da bude cijelu godinu ista i da se ne pomjera“, rekao je.
Sindikat je i ranije insistirao na tome da minimalna plata iznosi najmanje 70 odsto prosječne plate u Federaciji BiH.
Kurtović povećanje plata vidi i kao jednu od važnih mjera za zadržavanje radnika u zemlji.
„Mene čudi nekad kada neki poslodavci kažu: Zašto će se povećati ta minimalna plata? Pa povećajte radniku platu da ostane čovjek u Bosni i Hercegovini, a ne da ide iz Bosne i Hercegovine. Kako neko može da živi sa tih 1.026 KM, a ovakav je rast indeksa potrošačkih cijena“, upitao je.
Govoreći o poređenju sa Hrvatskom, naveo je da je tamo minimalna plata određena na 1.130 evra.
„Ne vidim problem da i u Bosni i Hercegovini bude 750 eura. Okvirno su cijene tu negdje iste, a u Evropskoj uniji su neke cijene čak i niže nego ovdje“, rekao je Kurtović.
Očekuju dogovor sa Vladom i poslodavcima do kraja godine
U Savezu samostalnih sindikata BiH očekuju da će o prijedlogu biti postignut dogovor sa Vladom Federacije BiH i predstavnicima poslodavaca.
Kurtović je rekao da Sindikat ima dobru saradnju sa Udruženjem poslodavaca FBiH i Vladom, te da očekuje podršku na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Sjednica je planirana za 17. novembar, a trebalo bi da joj prisustvuju predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata.
Kurtović smatra da pitanje minimalne plate mora biti riješeno prije kraja godine, bez obzira na to kada će biti formirana nova vlast.
„Šta ako se nova vlada formira tek u februaru ili martu naredne godine? Mi moramo riješiti to prije Nove godine, taj dio što se tiče minimalne plate“, rekao je.
Poslodavci upozoravaju na rast troškova poslovanja
Rasprava o povećanju minimalne plate dolazi u trenutku kada poslodavci upozoravaju na dodatni rast troškova poslovanja.
Prema ponuđenim ugovorima Elektroprivrede BiH, cijene električne energije za kompanije u narednoj godini trebalo bi da budu povećane između 26 i 31 odsto. Poslodavci zbog toga upozoravaju na moguće dodatno ugrožavanje konkurentnosti domaće privrede.
Kurtović, međutim, smatra da rast troškova ne može biti razlog da plate radnika ostanu na istom nivou.
„Ovdje cijene rastu, a plata je ista. I ne mogu da opstanu“, poručio je.
Prema informacijama kojima raspolaže Sindikat, oko 30.000 zaposlenih u Federaciji BiH prima minimalnu platu.
Kurtović je podsjetio i na ranije smanjenje doprinosa za poslodavce, navodeći da je samo manji broj njih taj prostor iskoristio za povećanje plata zaposlenima.
Sindikat očekuje da u narednom periodu bude donesen i poseban zakon o minimalnoj plati, kojim bi ovo pitanje bilo uređeno sistemski, umjesto da se reguliše samo podzakonskim aktima i uredbama.
„Mi očekujemo stvarno u narednom periodu kvalitetne, dobre promjene i da se napokon donese Zakon o minimalnoj plati. Da se zakonom riješi to pitanje, a ne podzakonskim aktom, kao što je uredba“, zaključio je Kurtović.