Florian Pappenberger opisuje dnevni red turskog predsjedavanja kao jedinstvenu priliku za povezivanje globalnih klimatskih obaveza s naukom i operativnim kapacitetima potrebnim za njihovo ispunjavanje
– Znamo kako se klima mijenja, ali pravi izazov je sada pretvoriti to znanje u konkretno djelovanje, kaže čelnik vodećeg evropskog meteorološkog centra
BRISEL (AA) – Bogat dnevni red Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP31) odražava sve izraženiju međusobno povezanu prirodu klimatskih promjena, izjavio je čelnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
COP31 se održava u turskom mediteranskom gradu Antaliji od 9. do 20. novembra, okupljajući svjetske lidere, pregovarače o klimi, naučnike, predstavnike poslovnog sektora i organizacije civilnog društva.
Turski ministar okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena Murat Kurum imenovan je za predsjedavajućeg COP31.
U intervjuu za Anadolu uoči COP31, Florian Pappenberger je istakao da posebno pozdravlja sveobuhvatnost “Akcijskog plana” (Action Agenda) turskog predsjedavanja, čiji međusektorski pristup prepoznaje dalekosežne posljedice klimatskih promjena i potrebu za koordiniranim djelovanjem.
“Ono što mi se zaista sviđa jeste širina dnevnog reda”, rekao je on.
Akcijski plan turskog predsjedavanja obuhvata deset tema, uključujući tranziciju na čistu energiju i elektrifikaciju, koncept “nula otpada” i smanjenje emisija metana, gradove otporne na klimatske promjene, zelenu industrijalizaciju, mlade i obrazovanje, sigurnost hrane, okeane i mora, zdravstvene sisteme otporne na krize, te saradnju u okviru konvencija iz Rija i inicijativu “Most za provedbu klimatskih mjera” (Climate Implementation Bridge).
Finansiranje, tehnologija i izgradnja kapaciteta osmišljeni su kao podrška provedbi u svih deset navedenih područja.
Naglasio je da sveobuhvatni pristup ovog dnevnog reda nije ograničen na pojedinačne sektore, već se sve više dotiče međusobno povezanih sistema o kojima ovise društva i ekonomije.
“Ako pogledate proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili strukturu elektroenergetskog sistema, vidjet ćete da su svi oni osjetljivi na vremenske uslove. Isto vrijedi za vodu, okeane i prehrambene sisteme. Dakle, dnevni red zapravo odražava upravo to”, rekao je Pappenberger.
Prepoznavanje ovih veza u dnevnom redu bilo je posebno značajno u trenutku kada vlade nastoje pretvoriti međunarodne klimatske obaveze u praktične mjere, dodao je on.
– Od ambicija do provedbe –
Pappenberger je istakao da COP31 predstavlja važnu priliku za iskorak dalje od postavljanja ambicioznih klimatskih ciljeva, te za fokusiranje na provedbu već preuzetih obaveza.
Prioritet bi sada trebao biti osiguravanje da se te ambicije pretoče u konkretne koristi za ljude, privrede i ekosisteme, rekao je on.
“Za mene bi pravi uspjeh ovaj put bio kada bismo zaista odlučno prešli s ambicija koje smo imali na njihovu provedbu”, rekao je Pappenberger.
Ukazao je na sve veći broj naučnih dokaza koji dokumentuju promjene u klimatskom sistemu, uključujući učestalije i intenzivnije toplotne valove, suše, šumske požare i obilne padavine.
Prema najnovijim podacima Službe za klimatske promjene Copernicus (Copernicus Climate Change Service) pri Evropskoj uniji, gotovo je sigurno da će 2026. godina, nakon 2024., postati druga kalendarska godina u historiji mjerenja u kojoj će temperature premašiti nivo od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog perioda.
Očekuje se da će četverogodišnji prosjek globalne temperature za period 2023–2026. premašiti prag od 1,5 stepeni, što naglašava sve veći izazov s kojim se suočavaju vlade dok nastoje ispuniti ciljeve Pariskog sporazuma iz 2015. godine.
Izazov, prema njegovim riječima, više nije samo razumijevanje razmjera klimatskih rizika, već osiguravanje da dostupno znanje služi kao osnova za donošenje odluka koje smanjuju ranjivost i poboljšavaju spremnost.
“Mnogo toga znamo o tome kako se klima mijenja. Znamo koji su rizici i kakve posljedice oni izazivaju. Pravi izazov sada je pretvoriti to znanje u konkretno djelovanje kako bismo društvo učinili sigurnijim, a nas same otpornijim”, rekao je on.
Pappenberger je naglasio da klimatske informacije mogu u potpunosti ostvariti svoju vrijednost tek kada dođu do onih koji donose odluke – od vlada i javnih institucija do poslovnog sektora i lokalnih zajednica.
“Informacije su važne samo onda kada stignu do ljudi koji donose odluke”, rekao je on.
– Dobar i sjajan ishod za COP31 –
Pappenberger je izrazio optimizam u pogledu potencijala konferencije COP31 da donese značajan napredak, posebno imajući u vidu naučne kapacitete Evrope i sve veću dostupnost visokokvalitetnih klimatskih informacija.
“Pružamo najbolje informacije na osnovu kojih ljudi mogu donositi odluke. Vjerujem da će to dovesti do dobrog i sjajnog ishoda na ovom COP-u”, rekao je on.
Na dnevnom redu su i predloženi ciljevi za 2035. godinu, kao što su povećanje udjela električne energije u globalnoj finalnoj potrošnji energije na 35 posto, smanjenje intenziteta potrošnje energije u zgradama za najmanje 25 posto i povećanje globalne stope cirkularne upotrebe materijala na najmanje 15 posto.
Pappenberger je naglasio sve veći značaj informacija o vremenu i klimi za energetsku tranziciju, ističući da su proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i elektroenergetski sistemi posebno osjetljivi na promjenjivost vremenskih uslova.
Stoga je razumijevanje promjena u vremenskim obrascima ključno, ne samo za predviđanje ekstremnih događaja, već i za planiranje i upravljanje energetskom infrastrukturom, rekao je on.
– Uloga vještačke inteligencije u prognoziranju i spremnosti –
Prema riječima Pappenbergera, toplotni talasi, suše, šumski požari i intenzivne padavine utiču na infrastrukturu, ekonomije, ljudske živote i ekosisteme, što ukazuje na potrebu da vlade uključe klimatske rizike u dugoročno planiranje.
“Klimatski signal postaje sve jasniji. Potpuno je očigledan. Pitanje je zapravo koliko smo efikasni u pretvaranju tog znanja u spremnost”, rekao je on.
Pappenberger je istakao vještačku inteligenciju (AI) kao tehnologiju koja donosi transformativne promjene u prognoziranju vremena i nauci o klimi.
Rekao je da vještačka inteligencija pruža značajne mogućnosti za poboljšanje predviđanja ekstremnih vremenskih događaja i istraživanje šireg spektra mogućih budućih vremenskih scenarija, čime se donosiocima odluka pruža sveobuhvatnija slika potencijalnih rizika.
Ipak, Pappenberger je upozorio da se vještačka inteligencija i tradicionalno prognoziranje zasnovano na fizici ne bi trebali predstavljati kao suprotstavljeni pristupi.
“Budućnost zapravo leži u kombinaciji oba pristupa”, rekao je on.
Kada je riječ o konferenciji COP31, izrazio je želju da se više prepozna uloga digitalnih i klimatskih kapaciteta u sprovođenju klimatskih mjera.
“Važno pitanje nije koristimo li vještačku inteligenciju. Zapravo je riječ o tome kako nam vještačka inteligencija pomaže da proizvedemo bolje informacije te kako te informacije pretvara u bolje odluke i bolje postupke”, rekao je Pappenberger.