Iran je razvio podzemne komplekse za proizvodnju i skladištenje raketa i dronova koji bi mogli funkcionisati čak i tokom bombardovanja, tvrdi iranska Revolucionarna garda. Istovremeno, iz Teherana najavljuju predstavljanje novih vojnih tehnologija koje bi, u slučaju ponovne eskalacije sukoba, mogle „iznenaditi cijeli svijet“.
Portparol iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), brigadni general Hosein Mohebi, izjavio je da Iran neće dozvoliti protivnicima da zaustave razvoj i modernizaciju njegovog naoružanja.
Govoreći na konferenciji za novinare uoči Nedjelje iranskog vazduhoplovstva, Mohebi je poručio da će nova dostignuća iranskih vazduhoplovnih snaga biti predstavljena ukoliko dođe do novog talasa sukoba, prenose iranske agencije IRNA, Tasnim i Fars.
Podzemni „raketni gradovi“ kao odgovor na bombardovanje
Kao jedno od najznačajnijih dostignuća iranske vojske Mohebi je izdvojio takozvane podzemne „raketne gradove“, komplekse namijenjene proizvodnji i skladištenju raketa, dronova i drugog naoružanja.
Prema njegovim tvrdnjama, Iran je tokom ratnih dejstava uspio da dio proizvodnje raketa iz površinskih postrojenja premjesti u podzemne objekte, čime je omogućio nastavak proizvodnje i u uslovima neprijateljskih napada.
Mohebi je istakao da su takvi kapaciteti razvijeni zahvaljujući domaćem znanju, tehnološkom napretku i velikoj teritoriji zemlje.
Takođe je tvrdio da su protivnici pogrešno procjenjivali obim iranskih proizvodnih kapaciteta i količinu raketa kojima Teheran raspolaže.
Iran tvrdi da je unaprijedio rakete i dronove
Portparol Revolucionarne garde naveo je da je Iran razvio tehnologije koje smanjuju radarski odraz raketa i bespilotnih letjelica, čime bi im trebalo biti olakšano probijanje protivvazdušne odbrane.
Prema njegovim riječima, ta unapređenja umanjila su efikasnost sistema kao što su američki THAAD i Patriot.
Mohebi je iznio i tvrdnju da su iranske vazduhoplovne snage tokom takozvanog „Ramazanskog rata“ oborile ili uništile više od 260 neprijateljskih letjelica, među kojima su, kako je naveo, bili avioni F-35, F-16, F-8 i F-5, kao i bespilotne letjelice.
Dodao je da je Iran tokom prethodnih sedmicu ili dvije zarobio sedam izviđačkih dronova MQM170, prenijela je Al Džazira.
Ove navode iznijeli su iranski vojni zvaničnici, ali oni nisu nezavisno potvrđeni.
Teheran prijeti snažnijim odgovorom u slučaju novih napada
Mohebi je upozorio da bi svaki novi napad na Iran izazvao snažniji odgovor i da bi iranske snage bile spremne da primijene asimetrične vojne operacije ukoliko procijene da je zemlja ugrožena.
Poručio je i da će razvoj raketnih kapaciteta biti nastavljen bez obzira na pritiske i prijetnje.
Govoreći o nuklearnoj politici, predstavnik IRGC-a rekao je da je Iran spreman za strateške promjene i da bi ta organizacija mogla preispitati nuklearnu doktrinu ukoliko državno rukovodstvo donese takvu odluku.
Trampovi savjetnici podijeljeni oko nastavka rata
Dok Teheran najavljuje jačanje vojnih kapaciteta, u Vašingtonu, prema pisanju „Volstrit džornala“, postoje različita mišljenja o tome kako bi Sjedinjene Američke Države trebalo da nastave odnos prema Iranu.
Pozivajući se na izvore iz američke administracije, list navodi da se dio Trampovih saradnika zalaže za obnovu širih vojnih operacija, dok drugi podržavaju nastavak diplomatskih napora radi postizanja sporazuma i ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza.
Prema tim navodima, ministar odbrane Pit Hegset i komandant američke Centralne komande (CENTCOM) tokom nedavnih brifinga zalagali su se za povratak širokim borbenim operacijama protiv Irana.
S druge strane, potpredsjednik SAD Džej Di Vens i specijalni izaslanik Stiv Vitkof podržavaju diplomatski pristup i pokušaje postizanja sporazuma s Teheranom.
Pojedini Trampovi spoljni savjetnici upozorili su predsjednika da će njegovo političko nasljeđe zavisiti i od toga da li će uspjeti da primora Iran da odustane od nuklearnog programa.
Pregovori u Kataru mogli bi biti nastavljeni
Prema pisanju „Volstrit džornala“, iranski zvaničnici trebalo bi narednih dana da se vrate u Katar, moguće već danas, kako bi razgovarali o potencijalnom sporazumu.
Katar se tako ponovo pojavljuje kao važan posrednik u pokušajima približavanja Vašingtona i Teherana, dok je jedno od ključnih pitanja budućeg dogovora status Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.
Dok iranska Revolucionarna garda najavljuje nova vojna dostignuća i upozorava na snažniji odgovor u slučaju napada, američka administracija istovremeno razmatra vojnu i diplomatsku opciju.
Hoće li prevagnuti pregovori ili će region ponovo ući u fazu otvorene vojne eskalacije, za sada ostaje neizvjesno.