Preko 37 odsto radnika u Republici Srpskoj razmišlja o odlasku iz zemlje u naredne dvije godine, ali bi čak 90 odsto njih odlučilo da ostane ukoliko bi im se značajno povećala plata i poboljšali uslovi rada. Ovo su ključni rezultati istraživanja Saveza sindikata RS o uslovima rada, kvalitetu života i platama, koje je na konferenciji za novinare predstavio predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković.
Istraživanje sprovedeno tokom septembra na reprezentativnom uzorku od 1.230 radnika iz svih regija i sektora pokazuje da o odlasku najviše razmišlja najproduktivnija radna snaga. Čak 85 odsto onih koji planiraju odlazak je u starosnoj dobi od 25 do 50 godina, dok 80 odsto njih ima srednju i visoku stručnu spremu. Takođe, preko 50 odsto onih koji razmišljaju o odlasku čine žene, što u praksi znači odlazak čitavih porodica.
Skoro svaki drugi radnik radi za platu do 1.450 KM
Zvanični podaci iz najnovijeg istraživanja o visini mjesečnih primanja u potpunosti ogoljuju razloge sve većeg nezadovoljstva među radno angažovanim stanovništvom. Poražavajuća statistika pokazuje da u Republici Srpskoj skoro svaki drugi radnik, odnosno njih čak 46,91 odsto, mjesečno zarađuje iznos do 1.450 KM.
Precizniji uvid u strukturu primanja otkriva da za platu od 1.001 do 1.150 KM radi 19,59 odsto zaposlenih, dok iznos u rasponu od 1.151 do 1.450 KM na kraju mjeseca primi 24,32 odsto anketiranih. Nešto bolji prosjek, sa primanjima između 1.451 i 1.800 KM, ostvaruje 23,66 odsto radnika.
S druge strane, zaradu iznad 2.000 KM – iznos koji skoro 95 odsto radnika smatra minimalnim za dostojanstven život i pokrivanje osnovnih potreba – u ukupnom uzorku prima svega 16,34 odsto zaposlenih. U toj kategoriji, iznos od 2.001 do 2.500 KM ostvaruje 13,41 odsto radnika, dok platu višu od 2.501 KM ima tek skromnih 2,93 odsto.
Situacija je daleko teža u privredi i realnom sektoru, gdje zaradu od 2.000 KM i više uspije da dostigne tek svaki dvadeseti radnik, dok među zaposlenima sa srednjom stručnom spremom u privrednim djelatnostima taj iznos prima jedva tri odsto radnika.
Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi blizu 3.000 KM. Sa platama koje prima većina radnika, dvije zarade u porodici nisu dovoljne ni za osnovne životne potrebe, bez ikakvog luksuza, ljetovanja ili zimovanja.
Preko 40 odsto radnika radi i dodatni posao
Zbog niskih primanja, preko 40 odsto radnika primorano je da radi dodatni posao u odnosu na redovni, i to uglavnom u sivoj zoni, kako bi obezbijedili minimum egzistencije.
Kao najveće probleme radnici navode niske plate i visoke troškove života uzrokovane rastom cijena osnovnih životnih namirnica, komunalija i energije. Preko 80 odsto anketiranih istaklo je da im je visina plate najvažniji aspekt posla, a kod 75 odsto radnika u slobodnim komentarima spominje se riječ plata ili primanje.
Stanković: “Moramo sačuvati domaće radnike, novca za povećanje ima”
Govoreći o poražavajućim rezultatima istraživanja, predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković upozorio je da je situacija na terenu alarmantna i da Srpskoj prijeti ozbiljan odliv radne snage ukoliko se pod hitno nešto ne preduzme.
“Strateški cilj Saveza sindikata jeste kontinuiran rad na poboljšanju materijalnog i socijalnog položaja radnika i stvaranje uslova za dostojanstven rad i život. Naš cilj je da stalno radimo na povećanju plata kako ne bismo radili samo za najniža primanja, već za plate od kojih se može pristojno živjeti. Samo tako možemo sačuvati domaću radnu snagu, umjesto da svakodnevno gledamo kako naši ljudi odlaze u zemlje Zapadne Evrope, a da ih zamjenjuju strani radnici. Posebno zabrinjava podatak da preko 37 odsto radnika razmišlja o odlasku u naredne dvije godine, a među njima je najviše onih najproduktivnijih, u dobi od 25 do 50 godina. Ipak, ohrabruje činjenica da bi čak 90 odsto njih odustalo od odlaska ukoliko bi se značajno povećale plate i poboljšali uslovi rada”, poručio je Stanković.
Povećanje prosječne plate uglavnom rezultat odluka vlasti, a ne poslodavaca
Predsjednik Saveza sindikata ukazao je i na strukturu rasta prosječne plate, koja je u prvih devet mjeseci porasla za 124 KM (sa 953 na 1.077 KM). Međutim, analiza pokazuje da je taj rast ostvaren kroz tri vanredne odluke: povećanje najniže plate u februaru (rast prosjeka za 56 KM) i dva povećanja plata budžetskim korisnicima po 5 odsto u aprilu i septembru (rast za 40 KM i 32 KM).
Mimo ovih državnih mjera, plata je po odluci samih poslodavaca za devet mjeseci u prosjeku rasla svega 11 KM.
“Džaba se poveća plata ako inflacija nastavi da raste. Radnici očekuju da, pored realnog povećanja plata, dođe i do suzbijanja daljeg rasta cijena osnovnih životnih namirnica, komunalija i energije. Preko 80 odsto anketiranih istaklo je da im je plata najvažniji aspekt posla, a dobit poslovne zajednice u posljednjih pet godina praktično je udvostručena i kontinuirano raste. Dakle, novca ima i postoji jasan prostor da se plate značajno povećaju – vrijeme je da se obezbijede pristojni i dostojanstveni uslovi za naše radnike”, zaključio je Stanković.