Francuski srednjoškolci nastaviće da blokiraju škole i učestvuju u uličnim protestima, poručio je u ponedjeljak učenički sindikat, nakon što je vlada predstavila paket mjera kojim pokušava da odgovori na sve veće probleme u obrazovnom sistemu.
Blokade srednjih škola traju više od pet sedmica, još od septembra, a protestni pokret u međuvremenu je prerastao u jedan od najvećih omladinskih protesta u Francuskoj posljednjih godina. Demonstracijama, koje se uglavnom održavaju subotom, pridružili su se sindikati, ali i građani nezadovoljni visokim troškovima života.
Srednjoškolci traže više nastavnika i školskog osoblja, ali i hitnu obnovu objekata. U pojedinim školama plafoni se urušavaju, pojavila se buđ, toaleti su u lošem stanju, nedostaju stolice, a prozori se ne mogu zatvoriti.
Vlada obećala četiri milijarde evra za obnovu škola
Ministar prosvjete Eduar Zefre priznao je da su neke škole toliko zapuštene da „nisu pogodne“ za održavanje nastave.
Vlada je zbog toga najavila kredit od četiri milijarde evra regionalnim vlastima, koji bi trebalo da bude iskorišten za hitne popravke i obnovu školskih objekata.
Na zahtjeve učenika koji se odnose na pretrpana odjeljenja, Zefre je najavio i ograničenje broja učenika na najviše 28 u odjeljenjima petnaestogodišnjaka u prvoj godini srednje škole. Mjera bi prvo bila uvedena u polovini škola u regijama sa najnižim prihodima, a naredne godine proširena na sve srednje škole.
Najavljena su i nova nastavna mjesta, kao i revizija sistema polaganja francuske mature.
Vlada planira i promjene sistema Parcoursup, platforme preko koje se učenici prijavljuju za upis na univerzitete. Kritičari je godinama smatraju netransparentnom i nepravednom. Prema najavi vlasti, sistem bi trebalo da bude izmijenjen 2027. godine, a 2028. zamijenjen novim modelom. Parlament će danas raspravljati o prijedlogu.
Ministar visokog obrazovanja Filip Baptist najavio je i otvaranje dodatnih 15.000 mjesta za studente, posebno na stručnim studijskim programima.
Učenici poručuju da neće odustati
Učenički aktivisti smatraju da mjere vlade predstavljaju rezultat pritiska koji su izvršili protestima, ali upozoravaju da njihovi zahtjevi nisu u potpunosti ispunjeni.
„Bravo za srednjoškolce koji su demonstrirali. Nešto smo postigli: vlada se plaši i zna da mora nešto da uradi i da nas sasluša. Nisu ispunjeni svi naši zahtjevi. Nastavićemo koliko god bude potrebno“, rekao je Luj Letublon, koji je sastanku sa premijerom Sebastijanom Lekornijem prisustvovao u ime organizacije Le Lisen.
Baptist je poručio da su vrata vlade i dalje otvorena za razgovore.
Tokom protesta nekoliko mladih ljudi zadobilo je teške povrede, a prema navodima organizatora, neki su zbog policijskih eksplozivnih sredstava ostali i sa trajnim posljedicama. Stotine mladih su uhapšene i zadržane u policijskom pritvoru.
Pojačane mjere bezbjednosti nakon nasilja
Vlasti su nakon najtežeg dana nasilja, 17. oktobra, pojačale bezbjednosne mjere i uvele ograničenja za demonstracije. Tada je bilo pljački, požara i vandalizma na državnim objektima, a u pojedinim gradovima uveden je i policijski čas.
U subotu su rute demonstracija izmještene na periferije gradova, a protesti su uglavnom protekli mirno.
Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da se tokom vikenda u gradovima poput Nice i Monpeljea pojavio novi oblik nasilja, navodeći da ultradesničarske grupe dolaze u „organizovanim formacijama“ i napadaju demonstrante.
„Jedanaest osumnjičenih suočiće se s optužbama“, rekao je Nunjez.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je tokom posjete Marseju da očekuje nastavak uličnih protesta širom zemlje. Upozorio je da bi i naredni dan demonstracija, zakazan za 31. oktobar, mogao predstavljati „dan rizika“.
Makron je poručio da se scene pljački i vandalizma kakve su viđene 17. oktobra više ne smiju ponoviti.
„Nastavićemo da držimo liniju. Ako svi dobro uradimo svoj posao, ovaj pokret će se stišati jer ćemo odgovoriti na opravdana očekivanja i održati red. Ipak, ništa nije unaprijed zagarantovano“, rekao je Makron.
Vlasti su u međuvremenu priznale da je bilo bezbjednosnih i obavještajnih propusta koji su omogućili da 17. oktobra dođe do sukoba.
Makronu mandat ističe narednog proljeća, dok liderka krajnje desnice Marin le Pen trenutno vodi u istraživanjima javnog mnjenja.