Cijene hrane na svjetskom tržištu mogle bi do 2027. godine porasti i do 18 odsto, upozorava Svjetska banka. Novi talas poskupljenja mogao bi biti posljedica poremećaja u snabdijevanju izazvanih sukobima, ali i vremenskih ekstrema povezanih sa fenomenom El Ninjo.
Prema prognozama Svjetske banke, cijene energenata trebalo bi tokom 2026. godine da porastu za 32 odsto, nakon čega se očekuje njihovo djelimično smirivanje u 2027. godini.
Poseban rizik predstavlja cijena nafte, koja direktno utiče na troškove proizvodnje, transporta i distribucije hrane.
Nafta bi mogla dostići 91 dolar po barelu
Svjetska banka očekuje da će prosječna cijena barela nafte Brent porasti sa 69 dolara u 2025. na 91 dolar tokom ove godine. Za 2027. godinu predviđa se pad na oko 79 dolara po barelu.
Ova procjena zasniva se na pretpostavci da se sukob na Bliskom istoku neće nastaviti nakon američkih izbora za Kongres 3. novembra.
Ukoliko bi se sukob ipak nastavio, cijena Brenta mogla bi 2027. godine dostići čak 105 dolara po barelu. U tom scenariju, cijene hrane mogle bi biti dodatno povećane za oko 12 odsto u odnosu na osnovnu prognozu Svjetske banke.
„Tržište sirovina istovremeno je pogodilo nekoliko velikih šokova“, rekao je zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke Ajhan Kose.
On je upozorio da bi posljedice mogle biti posebno teške za sigurnost snabdijevanja hranom, zbog čega je, kako je naveo, potrebno zaštititi najugroženije stanovništvo i pomoći zemljama sa niskim prihodima koje već imaju veliki teret duga.
Poskupljuje i đubrivo
Na udaru neće biti samo hrana i energenti. Svjetska banka očekuje da će cijene đubriva tokom 2026. godine porasti za oko 14 odsto, nakon čega bi se 2027. trebalo vratiti na nivo iz 2025. godine.
To bi moglo dodatno povećati troškove poljoprivredne proizvodnje, a samim tim i pritisak na krajnje cijene hrane.
Istovremeno, očekuje se snažan rast cijena metala. Prema procjenama Svjetske banke, metali bi ove godine mogli poskupjeti oko 25 odsto, dok bi aluminijum, bakar i kalaj mogli dostići rekordne vrijednosti.
Rast potražnje za ovim sirovinama povezuje se sa ubrzanim razvojem obnovljivih izvora energije, izgradnjom data centara za vještačku inteligenciju i sve većom proizvodnjom električnih vozila.
Investitori se okreću zlatu i drugim plemenitim metalima
Poseban rast očekuje se kod plemenitih metala. Svjetska banka procjenjuje da bi njihove cijene tokom ove godine mogle porasti za čak 40 odsto.
Razlog je povećana potražnja investitora koji u uslovima geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti traže sigurniju imovinu.
Sve ove prognoze pokazuju koliko bi kretanje cijena energenata i sirovina moglo uticati na svakodnevni život građana. Eventualni novi poremećaji u snabdijevanju, posebno ako bi bili praćeni višim cijenama nafte i energenata, mogli bi se vrlo brzo preliti i na cijene hrane u prodavnicama.