Strah od novog velikog rata ponovo se uvlači u domove širom Irana. Dok izraelski i američki zvaničnici pojačavaju prijetnje Teheranu, a američka vojna prisutnost u regionu raste, građani se pripremaju za najgori scenario – kupuju hranu i lijekove, prave zalihe i razmišljaju o odlasku iz Teherana.
U Iranu se sve više govori o mogućnosti povratka sukoba punih razmjera, dok političko rukovodstvo ne pokazuje spremnost da odustane od svojih pregovaračkih pozicija.
Situacija je dodatno napeta nakon poruka izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da iransko rukovodstvo mora biti eliminisano i prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će „dovršiti posao“ u Iranu.
Istovremeno, prema navodima AP-a, treći američki nosač aviona i hiljade američkih vojnika upućuju se u region, dok pojedini građani strahuju da bi novi napadi mogli uslijediti nakon američkih izbora za Kongres 3. novembra.
Iranci se pripremaju za najgori scenario
Stanovnici Teherana sve otvorenije govore o strahu od novih napada.
Ferešte Hadžipur, 35-godišnja majka malog djeteta, kaže da pravi zalihe hrane i lijekova koji se izdaju bez recepta jer strahuje od „mogućeg rata i većih bombi“.
Slična razmišljanja dijele i drugi građani. Neki već razmatraju mogućnost da napuste prijestonicu i potraže sigurnije mjesto u drugim dijelovima zemlje.
Sasan Karimi, bivši iranski vladin zvaničnik i profesor spoljne politike na Univerzitetu u Teheranu, tvrdi da se iransko rukovodstvo priprema za mogućnost novih napada.
„Prihvatili su činjenicu da će nas ponovo napasti, bilo prije ili poslije izbora“, rekao je Karimi.
Iran je istovremeno ponovo zaprijetio američkim vojnim bazama i saveznicima SAD na Bliskom istoku.
Blokada dodatno pritiska iransku ekonomiju
Dok raste strah od novog rata, Iran se suočava i sa sve težom ekonomskom situacijom.
Američka pomorska blokada iranskih luka ograničila je izvoz nafte, jednog od ključnih izvora prihoda iranske države. Trgovina se sve više preusmjerava na kopnene puteve, dok se kamioni gomilaju na graničnim prelazima.
Prema navodima AP-a, blokada je izazvala i nestašice lijekova, dok za sada nema znakova ozbiljne nestašice hrane i drugih osnovnih potrepština.
Istovremeno, vrijednost iranske valute pala je na rekordno nizak nivo, a inflacija dodatno smanjuje kupovnu moć stanovništva.
Iranski zvaničnici optužuju Vašington da ekonomskim pritiskom pokušava da izazove unutrašnje nemire.
„Ekonomski rat predstavlja glavnu okosnicu rata koji se vodi protiv nas“, izjavio je Mohamed Bager Galibaf, predsjednik iranskog parlamenta.
Hrana sve skuplja: građani jedva sastavljaju kraj s krajem
Ratna neizvjesnost dolazi u trenutku kada se Iranci već bore sa naglim rastom cijena.
Posebno su poskupjele osnovne životne namirnice. Cijena ribe porasla je za više od 60 odsto, dok je govedina skuplja za više od 150 odsto.
Mohamed Mohamadi, 36-godišnji stanovnik Irana, kaže da se tokom jedne kupovine u supermarketu može potrošiti polovina prosječne mjesečne plate.
Zbog straha od novih napada, pojedini građani ipak nastavljaju da stvaraju zalihe.
Mohamed Abedi kaže da je zbog sve učestalijih napada u Ormuskom moreuzu kupio dodatne količine hrane za porodicu, uključujući rižu, ulje i sušene urme.
„Brinem se da bi situacija mogla dodatno da se pogorša“, rekao je.
„Nikakav ekonomski pritisak neće promijeniti Iran“
Dok umjereniji političari pozivaju na dogovor sa Sjedinjenim Državama kako bi se spasila ekonomija, dio iranskog rukovodstva smatra da pritisak neće natjerati Teheran na popuštanje.
Mohsen Hašemi Rafsandžani upozorio je da je zbog pada vrijednosti domaće valute izvršnoj vlasti sve teže upravljati zemljom.
Ipak, Sasan Karimi smatra da Iran neće promijeniti svoje pregovaračke pozicije samo zbog ekonomskih problema.
„Nikakav ekonomski pritisak neće ubijediti ljude ovdje da pristanu na sporazum“, rekao je Karimi.
Pregovori između Irana i SAD, koji se vode preko posrednika, već mjesecima ne donose značajan napredak.
Teheran ponovo razmišlja o odlasku
U pojedinim dijelovima Teherana i dalje su vidljive posljedice prethodnih napada. Bombardovane i oštećene zgrade podsjećaju stanovnike na ono što se dogodilo tokom najžešćih sukoba.
Hiljade domova su oštećene ili uništene.
Hašem Važdani, 45-godišnji fitnes trener, kaže da je već spakovao stvari i da planira da ode u sigurniji grad na sjeveru Irana.
„Danas sam kupio još konzervirane hrane, krekera i dodatnih ćebadi“, rekao je.
Strahuje se da bi novi sukob mogao odnijeti još više civilnih života.
Upravo zbog toga mnogi građani sada ne čekaju da počnu novi napadi – već se unaprijed pripremaju za ono što bi moglo uslijediti.
Hoće li izbori promijeniti situaciju?
Nova eskalacija dolazi u osjetljivom trenutku za Vašington i Tel Aviv.
U Izraelu se održavaju izbori za Kneset, dok su u Sjedinjenim Državama izbori za Kongres zakazani za 3. novembar.
Očekuje se da će rat i njegova cijena biti među važnim pitanjima koja će uticati na raspoloženje birača.
Trampova politička podrška mogla bi oslabiti, dok se Netanjahu suočava sa neizvjesnom izbornom trkom i nezadovoljstvom zbog napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kao i ratova u Gazi, Libanu i Iranu.
U međuvremenu, obični građani Irana već prave svoje planove – neki pune ostave, drugi nabavljaju lijekove, a treći razmišljaju kako da napuste grad prije nego što eventualno počne novi talas napada.