Šta bi vještačka inteligencija rekla kada bi morala potpuno iskreno da opiše ljudsku prirodu?
Istraživači su to pitanje postavili nekim od najpoznatijih AI modela, a odgovori su bili iznenađujuće slični. Čak 29 od ukupno 35 odgovora ukazalo je na istu slabost ljudi.
U eksperimentu koji je 22. oktobra objavio ModelCompare učestvovalo je 12 AI modela, među kojima su ChatGPT, Claude, Gemini, Grok i DeepSeek. Svakom modelu je tri puta postavljeno pitanje o njegovom najkontroverznijem mišljenju o ljudima.
Rezultat je posebno zanimljiv: gotovo svi modeli ukazali su na istu ljudsku osobinu – ljudima je često važnije da pripadaju grupi nego da otkriju istinu.
„Ljudi bi radije zajedno griješili nego bili sami u pravu“
Grok 4.7 ovu ideju sažeo je u veoma direktnu rečenicu:
„Ljudi bi radije zajedno griješili nego bili sami u pravu.“
Sličan zaključak ponudio je i ChatGPT, odnosno GPT-6.1 Sol, koji je naveo da ljudi često koriste svoju inteligenciju kako bi opravdali već formirane stavove, umjesto da ih preispituju.
Gemini 4 Argon i DeepSeek V4 Pro takođe su ukazali na sklonost ljudi da brane postojeća uvjerenja čak i kada se suoče sa informacijama koje bi trebalo da ih navedu na promjenu mišljenja.
Zanimljivo je da je svih 12 modela barem jednom iznijelo upravo ovu vrstu kritike.
Još upečatljiviji podatak jeste da je sedam modela ponovilo isti stav u sva tri odgovora.
Drugim riječima, različiti AI sistemi, kada su dobili priliku da navedu nešto kontroverzno o ljudima, veoma često su došli do gotovo istog zaključka.
Nisu svi AI modeli bili toliko kritični
Ipak, nisu svi modeli imali negativan pogled na čovječanstvo.
Claude Opus 5.5 je u jednom od odgovora ocijenio da su ljudi zapravo ljubazniji i bolji nego što sami misle.
Mistral Large 4 ponudio je mnogo mračniju perspektivu, opisujući ljudsku svijest kao svojevrsni evolucioni poremećaj.
Razlike između odgovora pokazuju da AI modeli nisu dali jedinstvenu „presudu“ o ljudima, već različite interpretacije ljudskog ponašanja.
AI je ljude često prikazao kao potrošače koji uništavaju planetu
Istraživači nisu stali samo na tekstualnim odgovorima.
U eksperiment su uključili i šest AI generatora slika, kojima je takođe postavljen zadatak da vizuelno predstave svoje viđenje ljudi.
Od 12 dobijenih ilustracija, čak 10 je prikazivalo ljude kao potrošače opsjednute tehnologijom, koji pretjerano koriste resurse, uništavaju planetu i zanemaruju svijet oko sebe.
Takve slike dodatno su pojačale negativnu sliku čovjeka kao bića koje raspolaže ogromnim tehnološkim mogućnostima, ali ih često koristi bez dovoljno odgovornosti prema okolini.
Ali da li AI zaista „misli“ tako o ljudima?
Tu dolazimo do najvažnijeg dijela eksperimenta.
Rezultati ne dokazuju da vještačka inteligencija ima sopstveno mišljenje o ljudima, niti da je otkrila neku univerzalnu istinu o ljudskoj prirodi.
AI modeli nemaju stavove i uvjerenja na isti način kao ljudi. Njihovi odgovori zavise od podataka na kojima su obučeni, načina na koji su podešeni i samog pitanja koje im je postavljeno.
U ovom slučaju pitanje je namjerno bilo formulisano tako da modele podstakne da ponude kontroverzno mišljenje o ljudima.
Zato rezultate treba posmatrati prije svega kao zanimljiv eksperiment o tome kakve obrasce ljudskog ponašanja AI modeli prepoznaju i ponavljaju, a ne kao konačnu presudu o čovječanstvu.
Ipak, ako su različiti modeli nezavisno došli do gotovo istog zaključka, možda vrijedi zastati i razmisliti o pitanju koje su nam zapravo postavili:
Da li nam je ponekad zaista važnije da budemo dio grupe – nego da budemo u pravu?