U Srbiji se danas, 25. oktobra, održavaju parlamentarni izbori, a birači bi trebalo da znaju koja dokumenta moraju imati sa sobom, kako pravilno popuniti glasački listić i koja pravila važe na biračkom mjestu.
Posebno je važno znati šta učiniti ako ste promijenili prezime, niste dobili poziv za glasanje ili zbog bolesti, starosti ili invaliditeta niste u mogućnosti da odete na biračko mjesto.
U nastavku donosimo praktičan vodič zasnovan na uputstvima Republičke izborne komisije (RIK) i organizacije CRTA.
Ko ima pravo glasa?
Pravo glasa ima svaki punoljetni državljanin Srbije koji je upisan u birački spisak.
Birači mogu provjeriti da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju putem portala Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.
Koja dokumenta morate imati?
Identitet na biračkom mjestu može se dokazati važećom ličnom kartom ili pasošem.
Ukoliko je pokrenut postupak za izdavanje nove lične karte, birač može koristiti potvrdu Ministarstva unutrašnjih poslova.
Kao identifikacioni dokument može poslužiti i vojna legitimacija sa fotografijom i JMBG-om.
Birači koji se nalaze u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija identitet dokazuju ispravom koju izdaje zavod.
Nakon dolaska na biračko mjesto, biraču se najprije UV lampom provjerava prst, odnosno da li je već glasao. Potom se provjerava identitet i da li se nalazi u izvodu iz biračkog spiska.
Nakon toga birač se potpisuje u birački spisak i preuzima glasački listić.
Promijenili ste prezime ili niste dobili poziv? Možete glasati
Ako ste promijenili prezime, to samo po sebi nije prepreka za glasanje ukoliko su vaše ime i JMBG ostali isti i nalazite se u biračkom spisku.
Važno je i da poziv za glasanje nije obavezan dokument.
Dakle, čak i ako poziv niste dobili, imate pravo da glasate ako ste upisani u birački spisak i možete dokazati svoj identitet odgovarajućim dokumentom.
Birački odbor ne smije uslovljavati glasanje time da birač pokaže poziv za glasanje.
Ne možete do biračkog mjesta? Postoji mogućnost glasanja kod kuće
Birači koji zbog teške bolesti, starosti ili invaliditeta nisu u mogućnosti da dođu na biračko mjesto mogu zatražiti glasanje van biračkog mjesta.
O svojoj namjeri potrebno je obavijestiti lokalnu izbornu komisiju ili birački odbor najkasnije do 11 časova na dan glasanja.
Kako pravilno popuniti glasački listić?
Glasački listić za današnje izbore štampan je na papiru ljubičaste boje.
Birač treba da zaokruži redni broj ispred naziva izborne liste za koju želi da glasa.
Listić može biti važeći i u slučaju da birač prvo zaokruži jedan broj, zatim ga precrta i zaokruži drugi.
Takođe, birač može precrtati sve izborne liste i podvući ili zaokružiti broj ispred jedne liste.
Ključno pravilo jeste da se prilikom brojanja glasova mora jasno i nedvosmisleno moći utvrditi za koju je izbornu listu birač glasao.
Ukoliko je označeno više izbornih lista i nije moguće utvrditi za koju je birač želio da glasa, glasački listić biće nevažeći.
Glasanje je tajno – niko ne smije tražiti da otkrijete za koga ste glasali
Birač nije dužan nikome da govori za koga je glasao.
Niko, uključujući članove biračkog odbora, posmatrače ili druge birače, nema pravo da od njega zahtijeva da otkrije svoj izbor.
Takođe je zabranjeno uticati na birača tokom glasanja ili stajati iza njega dok popunjava glasački listić.
Šta ako se u 20 časova još nalazite u redu?
Biračka mjesta otvorena su do 20 časova.
Međutim, birači koji se u trenutku zatvaranja biračkog mjesta zateknu na biračkom mjestu ili u redu ispred njega moraju dobiti mogućnost da glasaju.
Zato, ako ste već u redu u 20 časova, ne znači da ste izgubili pravo da glasate.
Ovo je na biračkom mjestu zabranjeno
Na biračkom mjestu i u krugu od 50 metara zabranjeno je isticanje simbola političkih stranaka i drugog propagandnog materijala.
Zabrana se odnosi i na odjeću i predmete sa političkim obilježjima, poput majica, znački i kačketa.
Mobilni telefon možete imati sa sobom, ali nije dozvoljeno njegovo korištenje za neovlašćeno fotografisanje ili snimanje.
Zabranjeno je i neovlašćeno davanje informacija o tome ko je izašao na izbore, kao i prepisivanje podataka iz biračkog spiska radi formiranja posebnih evidencija o biračima.
Na biračkom mjestu ne smiju se zadržavati osobe koje nemaju prava i dužnosti u vezi sa sprovođenjem izbora.
Predstavnici medija mogu biti prisutni radi izvještavanja o toku izbornog procesa.
I ono najvažnije – niko nema pravo da biraču sugeriše za koga da glasa.
Gdje prijaviti nepravilnosti?
Ukoliko tokom glasanja primijetite nepravilnost, najprije se možete obratiti predsjedniku biračkog odbora.
Nepravilnosti se mogu prijaviti i organizacijama koje prate izborni proces, među kojima je i CRTA.
Ako sumnjate da je prekršeno neko od izbornih pravila, važno je da nepravilnost prijavite što prije i, ukoliko je moguće, navedete tačno biračko mjesto, vrijeme i okolnosti događaja.
Glasanje je lično i tajno, a svaki birač ima pravo da svoju odluku donese slobodno, bez pritiska i uticaja.