Zagreb se suočava sa ozbiljnim problemom ilegalnog odlaganja otpada. Dok Grad zvanično evidentira 29 divljih odlagališta, ekološka udruženja tvrde da ih u Zagrebu i okolini ima na stotine, među kojima su i ogromne lokacije sa hiljadama tona otpada.
Kao najveći problem izdvajaju Ježdovec, gdje se, prema procjenama ekoloških udruženja, nalazi čak oko 750.000 tona otpada, od čega je značajan dio zakopan i do sedam metara duboko.
Dodatnu zabrinutost izazivaju i gudronske jame na Savici, u blizini vodocrpilišta Petruševec. Prema tvrdnjama Udruženja Ekologija grada, na toj lokaciji nalazi se oko 33.000 tona opasnog otpada.
Grad Zagreb govori o 29 lokacija, ekolozi o stotinama
Iz Grada Zagreba navode da su tokom prošle godine evidentirali 29 ilegalnih odlagališta, pri čemu se u najvećem broju slučajeva radilo o miješanom i komunalnom otpadu.
Ekološka udruženja, međutim, tvrde da zvanična evidencija ne pokazuje stvarne razmjere problema.
Predsjednik Udruženja Ekologija grada Josip Pavlović kaže da njihov terenski rad pokazuje postojanje stotina aktivnih divljih odlagališta na području Zagreba i okolnih mjesta.
Prema njegovim riječima, postoji i desetak velikih lokacija sa hiljadama kubnih metara otpada, dok Zelena akcija procjenjuje da u Zagrebu postoji oko 35 većih ilegalnih odlagališta.
Poseban problem predstavljaju organizovana odlagališta na kojima se, prema tvrdnjama ekologa, uz naknadu može ostaviti gotovo bilo koja vrsta otpada.
Ježdovec: 750.000 tona otpada zakopano u zemlji?
Najveću pažnju ekoloških udruženja privlači odlagalište u Ježdovcu.
Prema njihovim procjenama, na toj lokaciji nalazi se oko 750.000 tona otpada, a veći dio je navodno zakopan na dubini od oko sedam metara.
Osim građevinskog otpada, namještaja i bijele tehnike, ekolozi tvrde da se na lokaciji nalaze i boje, lakovi, ulja, burad sa hemikalijama, azbest i druge potencijalno opasne materije.
Zbog toga upozoravaju da eventualna sanacija ne smije biti samo površinsko uklanjanje otpada, već bi prethodno trebalo utvrditi njegov sastav i procijeniti moguće posljedice po zemljište i podzemne vode.
Iz Grada Zagreba navode da komunalno redarstvo vodi postupke radi sanacije odlagališta na više parcela u Ježdovcu. Dio zemljišta nalazi se u privatnom vlasništvu.
Grad tvrdi i da se protiv osoba koje nepropisno odlažu otpad vode prekršajni postupci, dok se na pojedinim lokacijama koriste kamere, dronovi i fizičke prepreke kako bi se spriječilo novo odlaganje.
Opasni otpad nadomak vodocrpilišta
Još ozbiljnije pitanje otvara se u slučaju gudronskih jama na Savici.
Prema tvrdnjama Udruženja Ekologija grada, na području vodocrpilišta Petruševec nalazi se oko 33.000 tona opasnog otpada.
Posebno zabrinjava činjenica da se, prema navodima udruženja, vodocrpilište koristi za snabdijevanje oko 150.000 stanovnika Zagreba.
Ekolozi zato traže da se što prije uradi stručno vještačenje i utvrdi u kakvom se stanju otpad danas nalazi, nakon višegodišnjeg stajanja.
Upozoravaju i da bi neadekvatna ili nestručno izvedena sanacija mogla izazvati dodatne probleme ukoliko bi se otpad pomjerio ili došlo do širenja zagađenja.
Iz Grada Zagreba, međutim, navode da komunalni redari tokom nadzora na tom području nisu evidentirali nepropisno odlaganje otpada niti osnov za svoje postupanje.
Milioni potrošeni na čišćenje, a problem se vraća
Prema podacima Zagrebačkog holdinga, odnosno podružnice Čistoća, tokom prošle godine prikupljeno je više od 6.200 tona otpada, a za njegovo uklanjanje potrošeno je oko 4,51 milion evra.
Problem je, međutim, što se na pojedinim očišćenim lokacijama otpad ponovo pojavljuje.
Ekološka udruženja zato insistiraju na strožoj kontroli mjesta na kojem otpad nastaje, posebno kada je riječ o građevinskom otpadu.
Njihov argument je jednostavan – ako se ne kontroliše gdje završava otpad sa gradilišta, čišćenje divljih deponija postaje beskonačan i skup posao.
Jakuševac puni kapacitet, Resnik još daleko
Dodatni pritisak predstavlja i pitanje budućeg sistema upravljanja otpadom u Zagrebu.
Ekološka udruženja upozoravaju da je Jakuševec blizu granice svojih kapaciteta, dok se izgradnja Centra za upravljanje otpadom u Resniku i dalje najavljuje za kraj 2028. ili početak 2029. godine.
Prema procjenama ekologa, čak i uz takvu dinamiku, završetak projekta mogao bi biti pomjeren prema 2030. godini.
Sve to otvara pitanje koliko će još dugo Zagreb moći rješavati problem otpada prvenstveno uklanjanjem posljedica, umjesto sprečavanjem njegovog nelegalnog odlaganja.
Jer, kako upozoravaju ekolozi, ako se nakon čišćenja ne spriječi dolazak novog otpada, svaka sanirana lokacija samo postaje mjesto za novi kamion.