Novi američki mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini navodno predviđa uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u, ublažavanje sankcija Rusiji i nove ekonomske aranžmane s Moskvom.
Plan, čije detalje je objavio britanski magazin The Economist, a potom prenio ruski nezavisni medij The Moscow Times, još nije zvanično potvrđen ni u Vašingtonu ni u Kijevu. Prema dostupnim informacijama, riječ je o prijedlogu koji je i dalje predmet pregovora.
Prema izvorima The Economista, američki predsjednik Donald Tramp želi što prije postići mirovni sporazum, dok se istovremeno suočava s političkim pritiskom uoči izbora za Kongres.
Šta navodno donosi američki mirovni paket?
Prema informacijama koje prenose mediji, jedan od ključnih elemenata plana jeste uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu.
Kijev bi, prema navodima, morao da odustane od ambicije da postane članica NATO-a, dok bi zauzvrat dobio investicioni paket i mogućnost pristupanja Evropskoj uniji.
Plan navodno predviđa i ublažavanje sankcija Rusiji, kao i niz ekonomskih sporazuma između Vašingtona i Moskve.
Posebno kontroverzan dio prijedloga odnosi se na mogućnost obnove isporuka ruskog gasa Evropi, uključujući i eventualno oživljavanje projekta Sjeverni tok.
Ipak, nijedna od ovih stavki za sada nije potvrđena kao konačan dogovor. Ukrajinski zvaničnici, prema navodima The Economista, upoznati su s opštim okvirom prijedloga, ali navodno nisu dobili sve detalje.
Tramp pod pritiskom, Zelenski strahuje od ustupaka Moskvi
Prema izvorima britanskog magazina, na Trampove poteze snažno utiče i unutrašnja politička situacija u SAD.
Izbori na sredini predsjedničkog mandata zakazani su za 3. novembar, a istraživanja javnog mnjenja, kako navodi The Economist, pokazuju slabiju podršku Republikanskoj stranci i samom predsjedniku.
Sagovornici magazina tvrde da je Tramp zbog toga pod velikim pritiskom i da u ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom vidi mogućeg krivca za neuspjeh dosadašnjih pregovora.
U izvještaju se kritički govori i o ulozi Trampovih specijalnih izaslanika Džareda Kušnera i Stiva Vitkofa. Prema navodima izvora, dio američkih zvaničnika smatra da oni pogrešno procjenjuju motive ruskog predsjednika Vladimira Putina i da su previše podložni ruskom uticaju.
U priči se pominje i Ilon Mask, čiji je odnos prema Ukrajini opisan kao složen.
Američki zvaničnici, prema istim navodima, ističu da Tramp ne želi da prisili Ukrajinu na kapitulaciju, ali upozoravaju da odnosi Vašingtona i Kijeva postaju sve nestabilniji.
Pritisak na Kijev i kontroverze oko Starlinka
Tramp je posljednjih sedmica dodatno pojačao pritisak na ukrajinsko rukovodstvo.
Nakon razgovora s Putinom 9. oktobra, optužio je Kijev za produžavanje rata, pozvao na obustavu napada na ruske rafinerije i govorio o potrebi održavanja izbora u Ukrajini.
Dodatnu pažnju izazvali su problemi sa satelitskim komunikacijama putem sistema Starlink, koji su počeli 14. oktobra i prema navodima iz izvještaja značajno pogodili ukrajinske vojne kapacitete.
Kušner i Vitkof su 20. oktobra razgovarali sa Zelenskim o glavnim elementima novog mirovnog prijedloga. Tramp je nakon toga izjavio da su, poslije dužeg perioda, prvi put ponovo blizu mogućeg mirovnog sporazuma.
Abu Dabi kao nova stanica za pregovore?
U međuvremenu se razmatra mogućnost novih trilateralnih razgovora Rusije, SAD i Ukrajine.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se Abu Dabi razmatra kao moguće mjesto narednog sastanka, dok je kineska agencija Sinhua objavila da bi pregovori mogli biti održani u prvoj polovini novembra.
Peskov je rekao da trenutno nema zakazanog telefonskog razgovora između Putina i Trampa, ali da bi takav razgovor mogao biti brzo organizovan ukoliko to zatraži bilo koja strana.
Istovremeno, odbio je da otkrije detalje razgovora Putina i Vitkofa, uz obrazloženje da bi javno objavljivanje konkretnih prijedloga moglo ugroziti pregovarački proces.
Prema njegovim riječima, Putin Vitkofu nije predao dokument koji bi predstavljao konačan plan za okončanje rata.
Evropa želi svog pregovarača
Dok Vašington pokušava da preuzme inicijativu, evropske zemlje sve ozbiljnije razmatraju mogućnost formiranja sopstvenog pregovaračkog tima za razgovore s Moskvom.
Britanski The Telegraph, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je da se kao mogući evropski pregovarači pominju italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksander Stub, češki predsjednik Petr Pavel, danska premijerka Mete Frederiksen i norveški premijer Jonas Gar Støre.
Prema tim navodima, kontakti sa pojedinim potencijalnim kandidatima već su uspostavljeni, ali konačna odluka još nije donesena.
Jedna od opcija jeste i formiranje grupe evropskih lidera umjesto jednog pregovarača, kako bi se izbjegle podjele među članicama EU oko toga ko bi trebalo da predstavlja Evropu.
Posebno se izdvaja finski predsjednik Aleksander Stub zbog bliskih odnosa s Trampom i njegovog angažmana u evropskoj podršci Ukrajini. Češki predsjednik Petr Pavel pominje se zbog vojnog iskustva i poznavanja NATO struktura.
Mir na stolu, ali cijena još nije poznata
Sve veći broj diplomatskih signala ukazuje na to da se iza zatvorenih vrata intenzivno razgovara o mogućem okončanju rata. Međutim, upravo ono što bi trebalo da bude osnova eventualnog sporazuma – teritorija, bezbjednosne garancije, NATO, sankcije i budući odnosi Rusije i Zapada – ostaje predmet dubokih neslaganja.
Za Ukrajinu bi odustajanje od NATO-a predstavljalo jedan od najvećih političkih ustupaka, dok bi Moskva ublažavanjem sankcija i obnovom ekonomskih veza sa Evropom mogla dobiti značajan ekonomski i geopolitički prostor.
Zato će naredni dani pokazati da li je riječ o stvarnom okviru za mirovni sporazum ili tek o još jednom pokušaju da se ispita teren za velike pregovore.
Ukoliko se navodi o planu pokažu tačnim, pred Ukrajinom i Evropom nalazi se jedno od najtežih pitanja od početka rata: da li je cijena mira teritorijalni, bezbjednosni i geopolitički ustupak – i ko je spreman da je plati.