Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na povećanje veleprodajne cijene plina za distributivna privredna društva za 12 posto.
Standardni kubni metar (Sm³) sada će koštati 1.109,01 KM, a nova cijena primjenjivat će se od početka ovog mjeseca.
U obrazloženju uvoznika, kompanije Energoinvest, i Federalnog ministarstva energije, kao predlagača odluke, navodi se da je ruski isporučilac Gazprom Export povećao cijenu za 16,21 posto. Međutim, povećanje za domaće distributere ograničeno je na 12 posto kako se rast nabavne cijene ne bi u cijelosti prenio na kupce.
Četvrto poskupljenje plina ove godine
Ovo je četvrto povećanje cijene plina u Federaciji BiH tokom ove godine.
Cijene su 1. januara povećane za 3,99 posto, 1. aprila za 4,59 posto, a 1. jula za 14,42 posto. Sa novim povećanjem, plin je tokom 2026. godine kumulativno poskupio za gotovo 39 posto i dostigao rekordnu cijenu.
Plin i dalje dominantno dolazi iz Rusije, a cijene se prilagođavaju kretanjima na međunarodnom tržištu.
Ekonomista Muharem Karamujić upozorava da bi rast cijene plina mogao dodatno uticati na troškove života, s obzirom na to da je riječ o energentu koji se koristi u različitim sektorima privrede.
„Mi smo u situaciji da imamo stopu inflacije 5,7 posto, ali je realna bar dva puta toliko. Rastu cijene energenata, hrane, komunalije su skuplje triput više od tih 5,7 posto, tako da je udar na životni standard mnogo veći nego što sama stopa govori, iako je ona visoka“, kaže Karamujić.
Poskupljenje plina može povećati i cijene drugih proizvoda
Prema njegovoj ocjeni, novo poskupljenje plina neće se zadržati samo na računima potrošača koji ovaj energent koriste za grijanje ili druge potrebe.
„S poskupljenjem plina će se definitivno povećati, jer plin ulazi u troškovnu strukturu velikog dijela roba i usluga“, ističe Karamujić.
Zbog toga bi se posljedice povećanja cijene mogle preliti i na druge dijelove privrede, zavisno od toga u kojoj mjeri kompanije koriste plin i koliko će povećane troškove moći apsorbovati bez povećanja cijena svojih proizvoda i usluga.
„Zašto vlast nije preuzela dio tereta?“
Karamujić smatra da su građani i privreda tokom posljednjih godina bili izloženi nizu udara na životni standard, dok su mjere vlasti za njihovo ublažavanje, prema njegovoj ocjeni, bile nedovoljne.
Postavlja se, kako kaže, pitanje zašto Vlada FBiH ili uvoznik nisu pokušali preuzeti dio tereta barem tokom posljednjeg kvartala ove godine.
„Neće, jer neko mora platiti razliku. Vlada FBiH nema sredstava, jer je u finansijskoj dubiozi. Potrošili su sve što su mogli i što nisu mogli“, tvrdi Karamujić.
On navodi i da su se pojavile informacije o prodaji potraživanja javnih kompanija koja dospijevaju krajem ove i početkom naredne godine.
„Nedavno sam vidio da prodaju potraživanja svojih firmi, koja dospijevaju krajem ove i početkom iduće godine. Prodaju ih po diskontnoj cijeni, da bi namakli nešto para“, rekao je Karamujić.
Prema njegovoj ocjeni, takvi potezi ukazuju na težak finansijski položaj, ali istovremeno smatra da prostor za drugačije mjere postoji.
„Nikakve pameti tu nema, to je samo preživljavanje i u jako lošoj smo situaciji. Mogućnosti imamo, ali na nepametan način ne može“, zaključio je Karamujić.