Fakultetska diploma odavno nije jedina karta do dobro plaćenog posla. Na tržištu rada sve je više zanimanja za koja nije potrebno visoko obrazovanje, ali su zato znanje, iskustvo i praktične vještine zlata vrijedni.
Paradoks je što za neka od tih zanimanja poslodavci sve teže pronalaze radnike. Iako nude solidne plate, bonuse i druge pogodnosti, broj zainteresovanih nije dovoljan da popuni sva slobodna radna mjesta.
Razlog često nije samo u novcu. Noćne smjene, rad vikendom, fizički napor, odgovornost i teški uslovi rada mnogima su dovoljan razlog da potraže neki drugi posao, čak i kada bi za isti posao mogli zaraditi više.
Koja zanimanja najviše traže radnike?
Nedostatak radne snage posebno je izražen u građevinarstvu, industriji, transportu, ugostiteljstvu i poslovima njege.
Među zanimanjima za koja poslodavci teško pronalaze odgovarajuće radnike nalaze se:
- električari
- varioci
- vodoinstalateri
- CNC operateri
- mehaničari
- građevinski radnici
- vozači
- radnici u industriji
- kuhari i ugostiteljski radnici
- radnici u njezi i održavanju
Za veliki broj ovih poslova fakultet nije uslov. Mnogo važniji mogu biti zanat, praktično iskustvo, stručna obuka, licenca i spremnost za rad u zahtjevnim uslovima.
Iskusni majstori posebno su traženi, pa oni koji imaju dobro znanje svog zanata mogu ostvariti primanja koja su u pojedinim slučajevima veća od plata ljudi sa fakultetskom diplomom.
Zašto radnici odbijaju dobro plaćene poslove?
Na prvi pogled djeluje nelogično: ako je plata dobra, zašto nema dovoljno radnika?
Odgovor je često u uslovima rada.
Noćne smjene i rad vikendom ozbiljno utiču na privatni i porodični život. Kod pojedinih poslova raspored se često mijenja, a radnik ne može računati na klasično radno vrijeme od osam do četiri.
Tu je i fizički napor.
Građevinci, varioci, mehaničari i brojni industrijski radnici svakodnevno rade u uslovima koji zahtijevaju snagu, koncentraciju i izdržljivost. Neki poslovi podrazumijevaju rad na visini, u buci, prašini, na otvorenom ili sa teškim mašinama.
Kod drugih zanimanja problem je odgovornost.
Greška električara, varioca, mehaničara ili operatera na CNC mašini može skupo koštati poslodavca, ali i ugroziti sigurnost ljudi. Zato se od radnika očekuju znanje i iskustvo, a ne samo spremnost da se pojavi na poslu.
Poslodavci sve češće nude više od plate
Kako bi privukli radnike, poslodavci pokušavaju da ponudu učine privlačnijom.
Osim plate, nude se bonusi, plaćen smještaj, naknada za prevoz, dodatna obuka, plaćeni prekovremeni rad i druge pogodnosti.
Kod pojedinih zanimanja poslodavci su spremni da ulažu i u obuku radnika, jer je često lakše osposobiti zainteresovanog kandidata nego pronaći već gotovog stručnjaka.
Posebno su traženi radnici koji imaju iskustvo i mogu odmah preuzeti posao bez višemjesečnog uvođenja u posao.
Zanat ponovo postaje veoma tražen
Promjene na tržištu rada pokazuju da fakultetska diploma nije uvijek garancija najbolje zarade.
Dobar električar, vodoinstalater, varioc ili mehaničar može biti traženiji od brojnih zanimanja za koja je potrebno nekoliko godina fakultetskog obrazovanja.
Zato se sve češće govori o povratku vrijednosti zanata.
Problem je što je za mnoge mlade ljude fizički rad manje privlačan od kancelarijskog posla. Istovremeno, veliki broj iskusnih zanatlija odlazi u penziju ili napušta domaće tržište rada, dok novih radnika nema dovoljno.
Rezultat je jednostavan – posao postoji, novac postoji, ali nema ko da radi.
Nije uvijek najvažnija najveća plata
Ipak, visoka zarada sama po sebi nije dovoljna da bi radnik prihvatio posao.
Prilikom odluke sve više se gledaju radno vrijeme, slobodni dani, sigurnost zaposlenja, fizičko opterećenje, odnos poslodavca prema zaposlenima i mogućnost napredovanja.
Zbog toga se može dogoditi da poslodavac ponudi veću platu, a da i dalje ne uspije pronaći dovoljan broj radnika.
Na tržištu rada očigledno više nije dovoljno pitati: „Kolika je plata?“
Sve češće se postavlja i drugo pitanje:
„A kakav je posao?“