Sjedinjene Američke Države suočavaju se s novim talasom opasnih sintetičkih droga koje se proizvode u improvizovanim laboratorijama, pa čak i kućnim podrumima. Iako je broj smrtnih slučajeva od predoziranja posljednjih godina smanjen, stručnjaci upozoravaju da se kriza nije završila, već je postala složenija i opasnija.
Prema istraživanju BBC-ja, fentanil, sintetički opioid koji je između 50 i 100 puta snažniji od heroina, sve češće se miješa s drugim hemijskim supstancama, uključujući ksilazin i medetomidin, sredstva za smirenje životinja.
Ove kombinacije predstavljaju posebnu opasnost jer mogu izazvati ozbiljno usporavanje disanja, a nalokson, lijek koji spašava živote pri predoziranju opioidima, ne djeluje na dodate sedative. Ksilazin može izazvati i teška oštećenja kože, uključujući duboke nekrotične rane.
Na vrhuncu opioidne krize, 2022. godine, u SAD je od predoziranja godišnje umiralo oko 110.000 ljudi. Taj broj je prošle godine pao na približno 70.000, ali stručnjaci upozoravaju da opasnost nije nestala.
Ljudi više ne znaju šta zapravo kupuju
Posebno zabrinjava činjenica da se fentanil sve češće pojavljuje u drogama poput krek-kokaina, zbog čega se korisnici mogu predozirati iako nisu namjeravali uzeti opioide.
„Kriza je samo promijenila oblik. Ljudi misle da kupuju krek, a zapravo dobijaju mješavinu s fentanilom ili drugim opioidima i predoziraju se, a da toga nisu ni svjesni“, izjavio je za BBC Skot Sanders, koji vodi organizaciju Hope Dealers u Ohaju.
Prema njegovim riječima, u okrugu Franklin tokom posljednjih godinu dana 78 odsto smrtnih slučajeva od predoziranja bilo je povezano sa stimulansima.
Organizacije koje pomažu zavisnicima sve češće dijele testove za otkrivanje fentanila i drugih opasnih dodataka, kao i nalokson za hitne intervencije.
Droga se proizvodi i u kućnim uslovima
Sintetičke droge mijenjaju i način na koji funkcioniše ilegalno tržište. Za razliku od tradicionalnih narkotika, koji zavise od uzgoja biljaka i krijumčarenja preko granica, mnoge sintetičke supstance mogu se proizvoditi u improvizovanim laboratorijama.
Šerif okruga Kuk u Čikagu Tom Dart upozorava da je upravo to jedan od najvećih izazova za policiju.
„Ranije su najopasnije droge dolazile preko granica, iz Kolumbije, Meksika, Kine ili s polja maka u Avganistanu. Danas, s eksplozijom sintetičkih droga, ljudi ih mogu proizvoditi u svojim kućama, sudoperima ili kadama“, rekao je.
U zatvoru kojim upravlja tokom 2023. godine zabilježeno je osam smrtnih slučajeva povezanih sa sintetičkim drogama. Zatvorenici su narkotike unosili čak i preko pisama i stranica knjiga natopljenih hemijskim supstancama.
Rat protiv droge ne može se dobiti samo policijskim mjerama
Dart smatra da represija i presijecanje lanaca snabdijevanja nisu dovoljni za rješavanje krize.
„U središtu svega mora biti ozbiljno liječenje zavisnosti. Ako pomognete ljudima da riješe problem zavisnosti, smanjićete i tržište droge“, ističe.
Slično upozoravaju i organizacije koje rade s korisnicima droga. Nekada su zavisnici barem znali koju supstancu kupuju, dok danas često nemaju predstavu šta se nalazi u njihovoj dozi.
Američka opioidna kriza tokom posljednjih decenija prošla je kroz nekoliko faza: od heroina i lijekova protiv bolova koji se izdaju na recept, preko fentanila, do novih kombinacija sintetičkih supstanci.
Uprkos višedecenijskom ratu protiv droge, proizvođači, krijumčari i dileri stalno se prilagođavaju, često brže nego institucije koje pokušavaju zaustaviti njihovo djelovanje.