Siromaštvo u Bosni i Hercegovini poprima sve ozbiljnije razmjere, dok humanitarne organizacije bilježe sve veći broj građana koji ne mogu obezbijediti ni osnovne životne potrebe.
Crveni krst svakodnevno prima zahtjeve za pomoć u hrani, higijenskim potrepštinama, pelenama za odrasle, stvarima za djecu i školskim priborom. Istovremeno raste i broj korisnika javnih kuhinja, a humanitarci upozoravaju da zvanični podaci ne prikazuju uvijek stvarne razmjere problema.
Alen Kajtaz, sekretar Crvenog krsta Grada Mostara, upozorava da rast troškova života dodatno pritiska najugroženije građane.
„Zahvaljujući humanitarnim i karitativnim organizacijama još se čuva određeni socijalni mir. Dokad će to biti, zaista ne znam, ali mislim da sadašnja situacija postaje neizdrživa“, kazao je Kajtaz za Fenu.
Od hrane do pelena: Sve više građana traži pomoć
Prema riječima Kajtaza, zahtjevi za pomoć više se ne odnose samo na hranu.
Građani se Crvenom krstu obraćaju zbog nedostatka higijenskih proizvoda, pelena za odrasle, dječjih potrepština i školskog pribora.
Posebno zabrinjava rast broja korisnika javnih kuhinja, koji je, prema navodima Crvenog krsta, veći od broja osoba koje su zvanično registrovane u centrima za socijalni rad.
To ukazuje na problem koji se često ne vidi kroz statistiku – dio građana pokušava da preživi između različitih oblika pomoći, dok se granica između „ugroženih“ i onih koji još uspijevaju da sastave kraj s krajem sve više briše.
Siromaštvo nije samo prazan novčanik
Iz Crvenog krsta Federacije BiH podsjećaju da siromaštvo nije samo pitanje nedostatka novca.
Ono znači i otežan pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i adekvatnom stanovanju.
Najveći rizik imaju starije osobe, osobe s invaliditetom i druge socijalno osjetljive kategorije, kojima se pomoć pruža kroz javne kuhinje, pomoć u kući i različite programe socijalne zaštite.
Problem je posebno izražen kod ljudi koji zbog starosti, bolesti ili invaliditeta imaju ograničene mogućnosti da povećaju svoje prihode, dok istovremeno osnovni troškovi života nastavljaju da rastu.
Više od milijardu ljudi u svijetu živi u siromaštvu
Problem nije samo regionalni.
Prema izvještaju Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i Inicijative za ljudski razvoj i siromaštvo (OPHI), gotovo 1,1 milijarda ljudi širom svijeta živi u uslovima višedimenzionalnog siromaštva.
Više od polovine njih su djeca mlađa od 18 godina.
Najveći broj siromašnih nalazi se u podsaharskoj Africi, oko 550 miliona, i Južnoj Aziji, gdje ih je oko 380 miliona. Čak 83 odsto ljudi koji žive u višedimenzionalnom siromaštvu nalazi se u ruralnim područjima.
Dodatno zabrinjava podatak da više od 480 miliona siromašnih živi u zemljama pogođenim sukobima, nestabilnošću i krizama.
Ni Hrvatska nije pošteđena: Posebno ugroženi stariji
Koliko je problem širok pokazuje i primjer Hrvatske.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine je 19,5 odsto stanovništva Hrvatske bilo u riziku od siromaštva, dok je među osobama starijim od 65 godina taj udio dostigao 39,4 odsto.
Riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je izloženo 20,7 odsto stanovnika, približno na nivou prosjeka Evropske unije od 20,9 odsto, prenosi Hina.
Posebno teška situacija je među starijim ženama. Kod njih je stopa rizika od siromaštva iznosila 42,4 odsto, naspram 35,3 odsto kod muškaraca starijih od 65 godina.
Kod samaca starijih od 65 godina situacija je još dramatičnija – čak 64,4 odsto bilo je izloženo riziku od siromaštva.
Humanitarne organizacije sve više preuzimaju ulogu sistema
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti obilježava se 17. oktobra, nakon što ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 1992. godine.
Ali dok se o siromaštvu govori kroz statistiku i međunarodne izvještaje, u Bosni i Hercegovini ono se sve češće vidi kroz redove ispred javnih kuhinja, zahtjeve za paketima hrane i građane koji traže pomoć za ono što bi trebalo da bude minimum dostojanstvenog života.
Ako humanitarne organizacije već upozoravaju da jedva održavaju socijalni mir, pitanje više nije koliko je siromaštvo izraženo – već koliko dugo sistem može funkcionisati na pomoći onih koji doniraju.