Cijena nafte tipa „brent“ u petak je prvi put od maja dostigla gotovo 110 dolara za barel, pod pritiskom strahovanja da bi nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla dodatno ugroziti globalno snabdijevanje energentima.
Fjučersi na „brent“ porasli su za 3,94 dolara, odnosno 3,7 odsto, na 109,86 dolara za barel, što je najviši nivo od 19. maja. Istovremeno, američka nafta „vest teksas intermidiet“ (WTI) poskupjela je za 3,44 dolara, odnosno 3,5 odsto, na 101,41 dolar.
Od početka sedmice „brent“ je skuplji za 4,9 odsto, dok je cijena WTI-ja porasla čak 10,4 odsto, prenosi Rojters.
Strah od novog udara na energetsku infrastrukturu
Nagli rast cijena posljedica je sve većeg straha investitora da bi se sukob na Bliskom istoku mogao dodatno proširiti i ugroziti ključne energetske objekte i transportne pravce.
„Cijene nafte rastu jer su se ponovo pojavili strahovi od eskalacije, podstaknuti glasinama o napadima na energetsku infrastrukturu Saudijske Arabije“, navodi se u analizi istraživačko-konsultantske kuće „Enerdži aspekts“.
Dodatnu nervozu na tržištu izazvali su izvještaji iz Izraela prema kojima Iran navodno priprema preventivni udar, nakon što su zapadne obavještajne službe registrovale neuobičajena kretanja vojnih snaga.
Iako te informacije zasad nisu potvrđene, analitičari upozoravaju da sama mogućnost novog pogoršanja situacije povećava rizik na tržištu nafte.
Ormuski moreuz postaje sve veći problem
Zabrinutost za snabdijevanje dodatno je pojačana učestalim napadima u blizini Ormuskog moreuza tokom posljednjih desetak dana.
Riječ je o jednom od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsko tržište energije, zbog čega svaki poremećaj u njegovom funkcionisanju gotovo trenutno utiče na cijene nafte.
Iran je saopštio da intenzivira napade kao odgovor na američku blokadu svojih luka i nove, strože sankcije uvedene prošlog mjeseca.
Analitičari kompanije „Kpler“ navode da su upravo intenzivirani iranski napadi doveli do značajnog pada isporuka nafte iz Persijskog zaliva.
Prema njihovoj procjeni, bez sveobuhvatnog političkog sporazuma oporavak transporta kroz Ormus mogao bi biti sporiji i neujednačen.
Šta bi moglo dodatno pogurati cijene?
Tržište sada pažljivo prati nekoliko ključnih faktora – razvoj sukoba na Bliskom istoku, bezbjednost plovidbe kroz Ormuski moreuz, stanje energetske infrastrukture u zemljama Persijskog zaliva, ali i količine ruskog dizela koje će biti dostupne na svjetskom tržištu.
Ukoliko dođe do novih napada na energetska postrojenja ili ozbiljnijeg poremećaja pomorskog saobraćaja, cijene bi mogle nastaviti da rastu.
Za potrošače širom svijeta to znači novu prijetnju – skuplja sirova nafta gotovo neminovno stvara pritisak na cijene dizela i benzina, posebno na tržištima koja značajan dio potreba podmiruju uvozom.
Ako se geopolitička kriza nastavi produbljivati, granica od 110 dolara za barel mogla bi tako postati tek nova početna tačka za tržište koje je već pod snažnim pritiskom.