Elektroprivreda Republike Srpske nalazi se pod sve većim finansijskim pritiskom, a kao jedno od mogućih rješenja sada se pominje poskupljenje električne energije i mrežarine za čak 50 odsto.
Prema informacijama koje objavljuje Capital, generalni direktor ERS-a Luka Petrović planira da od Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske zatraži povećanje cijena. Prije toga, međutim, mora dobiti saglasnost Vlade Republike Srpske.
Ukoliko bi takav zahtjev bio prihvaćen, građane bi od 1. januara mogao dočekati dramatično veći račun za električnu energiju.
ERS u problemima, a račun bi mogao stići građanima
Argument za povećanje cijene, prema izvoru Capitala upućenom u stanje u elektroenergetskom sektoru, mogao bi biti visok trošak po kojem je ERS prethodno nabavljao električnu energiju.
Ali upravo tu se otvara ključno pitanje:
Ako je električna energija skupa zato što je ERS morao da je uvozi, zašto je uopšte došlo do toga da domaća proizvodnja ne može podmiriti potrebe sistema?
RiTE Ugljevik trenutno ne proizvodi električnu energiju zbog problema sa ugljem i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Hidroelektrana Dabar još nije priključena na mrežu, dok se istovremeno nastavlja gradnja HE Bistrica.
Drugim riječima, problemi se gomilaju, proizvodni kapaciteti kasne ili ne rade, a ceh bi na kraju mogao biti ispostavljen građanima.
Poskupljenje od 50 odsto kao „priprema terena“?
Posebno zanimljiva je procjena sagovornika Capitala da nije isključeno da je priča o povećanju od 50 odsto svojevrsno testiranje javnosti.
Ako se u javnosti prvo pojavi cifra od 50 odsto, a zatim se izađe sa zahtjevom za, recimo, 20 ili 30 odsto, takvo povećanje bi moglo izgledati kao „razumna“ alternativa.
Bilo kako bilo, iz RERS-a su potvrdili da za sada nisu dobili zahtjev za promjenu cijene električne energije za narednu godinu, uz napomenu da se zahtjev mora podnijeti do 15. novembra.
Zato će naredne sedmice biti posebno važne.
Milionski krediti, faktoring i pitanje odgovornosti
U međuvremenu, prema navodima izvora, ERS je u situaciji u kojoj za izmirivanje tekućih obaveza i plaćanje dobavljača koristi i faktoring aranžmane.
To otvara još ozbiljnije pitanje: kako je najveći energetski sistem Republike Srpske došao u situaciju da mu je za tekuću likvidnost potreban novac privatnih faktoring kompanija?
Istovremeno, obaveze i krediti moraju se vraćati, termoelektrane traže ogromna ulaganja, a proizvodnja nije na nivou koji bi omogućio finansijsku stabilnost sistema.
I upravo tu prestaje priča o „skupoj struji“ kao jedinom problemu.
Jer ako su godine lošeg planiranja, kašnjenja projekata, problema u rudnicima, uvoza električne energije i visokih troškova dovele ERS u ovakvu situaciju, onda se postavlja pitanje ko će snositi odgovornost za odluke koje su do toga dovele.
Građani ne bi smjeli biti posljednja stavka u računu
Vlada Republike Srpske je još prošle godine najavljivala reorganizaciju ERS-a, racionalizaciju troškova, veću kontrolu i bolje planiranje.
Premijer Savo Minić tada je poručio da se troškovi moraju rezati i da se proizvodnja mora mnogo ozbiljnije planirati.
Sada se, međutim, ponovo govori o povećanju cijene struje.
I tu je suština cijele priče: ako je prvi odgovor na finansijsku dubiozu poskupljenje, onda se postavlja pitanje šta je sa odgovornošću, racionalizacijom i rezanjem troškova koji su ranije najavljivani.
Jer najlakše je gubitke prebaciti na potrošača.
Mnogo je teže objasniti kako je došlo do toga da sistem koji raspolaže ogromnim prirodnim i energetskim resursima sada mora tražiti dodatni novac od građana kako bi održao poslovanje.
A ukoliko cijena električne energije zaista bude povećana za desetine procenata, pitanje više neće biti samo koliko će građani plaćati struju.
Biće to pitanje koliko dugo će građani plaćati cijenu tuđih promašaja.