Mljekari u Bosni i Hercegovini razmatraju izlazak na proteste i blokadu državnih granica, uključujući zaustavljanje cisterni s uvoznim mlijekom, zbog pada otkupnih cijena, smanjenja otkupa domaće proizvodnje i izostanka konkretne reakcije nadležnih institucija.
Domaći proizvođači upozoravaju da je njihova egzistencija sve više ugrožena, a da bi nastavak ovakvih trendova mogao dovesti do gašenja farmi i dodatnog slabljenja domaće proizvodnje mlijeka, piše Klix
Predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona Eldin Glibanović kaže za Klix.ba da problemi traju od sredine prošle godine, dok pokušaji da se kroz razgovore sa institucijama pronađe rješenje, prema njegovim riječima, još nisu dali rezultate.
„Već od juna prošle godine, možda i ranije, imamo probleme kada je riječ o otkupnoj cijeni mlijeka i smanjenju otkupa. Otkupljivači govore da imaju viškove mlijeka, međutim, dobro znamo da na nivou države proizvodimo tek jednu trećinu potreba našeg stanovništva“, upozorava Glibanović.
Uvoz potiskuje domaću proizvodnju, mljekari traže zaštitu
Prema ocjeni predstavnika mljekara, problem nije samo u navodnim viškovima mlijeka, već i u sve većoj konkurenciji uvoznih proizvoda. Proizvođači iz pojedinih zemalja Evropske unije imaju pristup većim podsticajima i povoljnijim uslovima proizvodnje, što im omogućava da lakše konkurišu cijenama na tržištu BiH.
Glibanović kao primjer navodi Hrvatsku, tvrdeći da se za poljoprivredu u toj zemlji izdvajaju znatno veća sredstva nego u Federaciji BiH.
„Veliki proizvođači mlijeka u zemljama Evropske unije imaju izuzetno povoljne podsticaje. Primjer je Hrvatska, koja izdvaja milijardu eura za poljoprivrednu proizvodnju, dok Federacija BiH izdvaja oko 200 miliona. Normalno je da su ti proizvođači konkurentni i da njihovo sirovo mlijeko može biti jeftinije, zbog čega ga naši otkupljivači uvoze“, navodi Glibanović.
Prema podacima kojima raspolaže Udruženje mljekara TK, BiH je tokom 2025. godine uvezla 250 miliona litara mlijeka iz trećih zemalja. Mljekari smatraju da takva kretanja, uz nedovoljnu podršku domaćoj proizvodnji, dodatno otežavaju položaj farmera.
Dodatni problem predstavlja struktura tržišta. Domaći proizvođači i prerađivači uglavnom su usmjereni na osnovne proizvode, poput mlijeka i jogurta, dok se značajan dio sireva, maslaca i drugih proizvoda veće dodane vrijednosti uvozi.
Mljekari pisali Ministarstvu, ali tvrde da odgovora nema
Udruženje mljekara Tuzlanskog kantona, zajedno sa drugim udruženjima iz Federacije BiH i Republike Srpske, obratilo se Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH tražeći reakciju na probleme u sektoru.
Jedan od zahtjeva odnosi se na razmatranje mjera koje bi domaćim proizvođačima omogućile ravnopravnije tržišne uslove u odnosu na uvoznu konkurenciju.
Glibanović tvrdi da proizvođači do sada nisu dobili odgovor na svoj dopis niti su pozvani na sastanak na kojem bi se razgovaralo o mogućim rješenjima.
„Kao proizvođači smo razočarani u institucije. Federalno ministarstvo trebalo je reagovati i razgovarati s otkupljivačima i proizvođačima kako bi se dogovorila buduća saradnja i prevazišla ovakva situacija“, poručuje on.
Mljekari traže da se pronađe način da se podsticaji koje dobijaju poljoprivrednici ne obesmisle kroz smanjenje otkupnih cijena.
Kada je riječ o eventualnom ograničavanju uvoza, Glibanović upozorava da bi direktne zabrane mogle otvoriti pitanja usklađenosti sa međunarodnim trgovinskim sporazumima, uključujući CEFTA-u. Zbog toga bi eventualne carinske ili druge zaštitne mjere morale biti pravno i ekonomski razmotrene.
Blokade granica kao krajnja mjera: „Moramo braniti svoju egzistenciju“
Ukoliko nadležne institucije ne reaguju, mljekari ne isključuju proteste i blokade granica, uključujući zaustavljanje cisterni koje prevoze uvozno mlijeko.
Glibanović kaže da bi takvi potezi bili krajnja mjera, ali da proizvođači smatraju da više nemaju prostora za čekanje bez konkretnih rješenja.
„Bližimo se situaciji u kojoj će poljoprivrednici iz Federacije BiH, siguran sam, zajedno s kolegama iz Republike Srpske nastupati zajedničkim snagama. Vrlo je izvjesno da bi situacija mogla eskalirati i da bi poljoprivrednici mogli izaći na proteste i blokade, kao što su kolege već najavile“, rekao je.
Dodaje da su svjesni da bi blokade mogle izazvati probleme i drugim učesnicima u privrednom životu, ali da smatraju da moraju zaštititi svoju proizvodnju i ulaganja.
„Mi moramo braniti svoju egzistenciju i svoju proizvodnju. To što smo stvarali godinama, nažalost, moramo braniti ovakvim putem“, poručio je Glibanović.
Za sada nije navedeno kada bi eventualni protesti mogli biti održani, niti je donesena konačna odluka o blokadi granica. Ipak, poruke mljekara pokazuju da je nezadovoljstvo dostiglo nivo na kojem se takav scenario ozbiljno razmatra.
Hoće li vlast zaštititi domaće proizvođače?
Mljekari upozoravaju da se problemi ne završavaju na farmama. Pritisak uvozne konkurencije osjeća se i među domaćim prerađivačima, čiji proizvodi, prema njihovim navodima, teže dolaze do polica trgovačkih lanaca kada se takmiče sa jeftinijom robom iz inostranstva.
Posebno su osjetljivi proizvodi sa kraćim rokom trajanja, kod kojih je za proizvođače važno da imaju stabilan otkup i siguran plasman.
Zbog toga mljekari od vlasti traže jasnu strategiju podrške domaćoj poljoprivredi, stabilnije otkupne cijene i uslove u kojima će domaća proizvodnja moći da opstane.
„Država treba jasno i glasno reći da li joj trebaju domaća proizvodnja i domaći poljoprivrednik. Mi smo zasnovali svoje živote i porodice u Bosni i Hercegovini da bismo ovdje ostali i proizvodili, barem onoliko koliko možemo“, zaključio je Glibanović.
Dok proizvođači upozoravaju na moguće proteste i blokade, ostaje da se vidi hoće li nadležne institucije pokrenuti razgovore i ponuditi konkretne mjere. Za domaće mljekare, kako poručuju, u pitanju više nije samo cijena mlijeka nego i opstanak farmi i proizvodnje u koju su godinama ulagali.