Smrt 28-godišnje ruske laborantkinje Darje Šipilove, zaposlene u institutu za istraživanje kuge i drugih opasnih bolesti u sibirskom Irkutsku, i dalje je obavijena nejasnoćama. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zatražila je dodatne kliničke, epidemiološke i laboratorijske podatke, jer tačan uzrok njene smrti još nije utvrđen.
Šipilova je preminula 2. oktobra u bolnici u Šelehovu, nakon što je oboljela od teške upale pluća. U prvim medijskim izvještajima pojavile su se sumnje da je riječ o plućnoj kugi, opasnom obliku bolesti koji može da se prenosi sa čovjeka na čovjeka. Međutim, za sada nema potvrde da je upravo ta infekcija izazvala njenu smrt.
SZO traži dodatne podatke, uzrok smrti i dalje nepoznat
U izvještaju o ovom slučaju SZO je navela da su potrebne dodatne informacije kako bi se pouzdanije procijenila situacija i utvrdilo šta je dovelo do smrti mlade laborantkinje.
„Potrebno je prikupiti dodatne kliničke, epidemiološke i laboratorijske podatke, uključujući potvrdu dijagnoze preminule laboratorijske radnice“, navedeno je u saopštenju organizacije.
Ruske zdravstvene vlasti saopštile su da je Šipilova preminula od upale pluća nepoznatog porijekla. Prema njihovim navodima, testiranja nisu otkrila opasne mikroorganizme povezane s njenim radom u institutu, a ni kod osoba koje su bile u kontaktu s njom nije potvrđena kuga.
SZO je navela da do sada nije pronašla dokaze o daljem prenošenju bolesti povezanom s ovim slučajem. Ipak, dijagnoza preminule ostaje ključna nepoznanica.
Dvije verzije o tome kako se laborantkinja mogla zaraziti
Okolnosti smrti izazvale su brojne spekulacije u ruskim medijima. Prema jednoj, nepotvrđenoj verziji, Šipilova se navodno zarazila nakon što je u laboratoriji razbijena epruveta s opasnim patogenom.
Druga verzija povezuje pojavu simptoma s njenim povratkom s terenskog istraživanja u Burjatiji, regionu u kojem postoje prirodna žarišta kuge. Međutim, nijedna od tih priča nije zvanično potvrđena.
Majka preminule, Svetlana Šipilova, koja je takođe medicinska radnica, ranije je osporila tvrdnje o razbijenoj epruveti i optužila zdravstveni sistem da nije učinio dovoljno da spasi njenu kćerku.
Ruske zdravstvene vlasti, s druge strane, tvrde da nije utvrđena laboratorijska nezgoda povezana s patogenima i da ispitivanja nisu pokazala vezu između smrti i njenog profesionalnog rada.
Provjerava se i informacija o drugom mogućem slučaju
Dodatnu zabrinutost izazvali su izvještaji o navodnoj drugoj osobi koja je imala slične simptome. SZO je saopštila da provjerava te informacije, dok su ruske vlasti negirale da je potvrđen još jedan slučaj kuge.
Nakon smrti laborantkinje, oko 200 osoba koje su bile u kontaktu s njom stavljeno je pod zdravstveni nadzor ili u karantin, a sprovedena su brojna testiranja. Prema podacima ruskih zdravstvenih zvaničnika, među testiranima nije utvrđeno širenje kuge.
Slučaj je privukao pažnju i zbog informacije da je institut u kojem je Šipilova radila ranije učestvovao u zajedničkoj vježbi s Kinom posvećenoj odgovoru na izbijanje opasnih zaraznih bolesti. Ipak, nema dokaza da je ta aktivnost povezana s njenom smrću.
Koliki je rizik od plućne kuge?
Plućna kuga je težak oblik kuge koji zahvata pluća i može se prenositi između ljudi putem respiratornih kapljica tokom bliskog kontakta. Ako se ne liječi na vrijeme, može brzo postati smrtonosna, ali pravovremena terapija antibioticima značajno poboljšava izglede za oporavak.
Uprkos zabrinutosti koju je izazvao ovaj slučaj, SZO zasad nije utvrdila dokaze o aktivnom prenošenju bolesti povezanom sa smrću Šipilove, a ruske vlasti tvrde da kuga nije potvrđena.
Ključno pitanje ostaje bez odgovora: od čega je mlada laborantkinja zaista preminula i da li je njena bolest na bilo koji način bila povezana s radom u institutu. Dok se ne objave dodatni, provjerljivi nalazi, sumnja na plućnu kugu ostaje nepotvrđena.