Kuća ljudskih prava Banjaluka najoštrije je osudila odluku Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno Policijske uprave Banjaluka, da zabrani javno okupljanje na kojem je trebalo da govore studenti iz Srbije i predstavnici Studentske liste.
Iz ove organizacije upozoravaju da pravo na mirno okupljanje predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava, te da nadležni organi ne mogu zabranjivati skupove bez konkretnih i ozbiljnih razloga. Posebno spornim smatraju obrazloženja koja se zasnivaju na mogućim negativnim reakcijama drugih grupa ili lokalnog stanovništva.
„Protivnici skupa ne smiju odlučivati o tome ko ima pravo da govori“
Iz Kuće ljudskih prava ocjenjuju da obrazloženje zabrane nije dovoljno stručno i profesionalno, naglašavajući da prije donošenja takve odluke policija mora procijeniti postoje li manje restriktivne mjere kojima bi se eventualni bezbjednosni rizici mogli otkloniti.
Prema njihovom stavu, zabrana javnog okupljanja trebalo bi da bude krajnja mjera, primjenjiva samo kada postoje opravdani i dovoljno ozbiljni razlozi.
Posebno problematičnim smatraju mogućnost da se zabrana opravdava očekivanim negodovanjem ili protivljenjem drugih građana. Takav pristup, upozoravaju, može dovesti do toga da protivnici određenog skupa praktično utiču na to da li će njegovi učesnici dobiti priliku da javno iznesu svoje stavove.
„Javne vlasti imaju jasnu pozitivnu obavezu da zaštite mirne učesnike od protivnika okupljanja“, poručuju iz Kuće ljudskih prava Banjaluka.
Međunarodni standardi traže procjenu rizika, a ne automatsku zabranu
Organizacija podsjeća da međunarodni standardi zaštite ljudskih prava nalažu vlastima da omoguće ostvarivanje slobode mirnog okupljanja i da svako ograničenje mora biti opravdano, neophodno i proporcionalno legitimnom cilju.
To podrazumijeva da nadležni organi, prije zabrane, razmotre mogućnost dodatnog obezbjeđenja, odgovarajućeg raspoređivanja policijskih službenika ili drugih mjera kojima bi se skup mogao održati bez ugrožavanja bezbjednosti.
Iz Kuće ljudskih prava naglašavaju i da je važno omogućiti održavanje okupljanja na lokaciji koja je vidljiva i čujna publici kojoj je poruka namijenjena, posebno kada je izbor mjesta sastavni dio svrhe protesta ili javnog događaja.
Opšta pozivanja na bezbjednosne rizike, napetosti ili moguće reakcije trećih lica, prema njihovoj ocjeni, nisu dovoljna ako nije obrazloženo zbog čega se potencijalni problemi ne mogu riješiti blažim mjerama.
Policija ima obavezu da zaštiti učesnike mirnih skupova
Kuća ljudskih prava Banjaluka upozorava da praksa zabrane okupljanja zbog mogućih negativnih reakcija drugih može obeshrabriti građane da koriste svoje pravo na javno izražavanje stavova.
Umjesto da se pravo na okupljanje ograničava zbog protivljenja drugih, javne vlasti imaju obavezu da, u okviru svojih nadležnosti, obezbijede uslove za održavanje mirnih skupova i zaštitu njihovih učesnika.
Iz ove organizacije poručuju da je za očuvanje slobode javnog okupljanja neophodno da svaka zabrana bude zasnovana na konkretnim okolnostima, ozbiljnoj procjeni rizika i jasnom obrazloženju zbog čega blaže mjere ne bi bile dovoljne.
Odluka o zabrani skupa u Banjaluci tako je otvorila pitanje načina na koji nadležni organi u Republici Srpskoj procjenjuju bezbjednosne rizike i primjenjuju standarde zaštite prava na mirno okupljanje.