Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je otvorio pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine, poručujući da bi, prema njegovom mišljenju, najbolje rješenje bilo mirno razdvajanje i novi dogovor o odnosima u zemlji.
Gostujući na ATV-u u Banjoj Luci, Dodik je govorio o izbornim rezultatima, političkoj situaciji u Republici Srpskoj i budućim odnosima unutar BiH, a posebno se osvrnuo na ideju „mirnog razdruživanja“.
„Najbolje za muslimane je da se mirnim putem raziđemo i na miran način dogovorimo kako ćemo funkcionisati“, rekao je Dodik.
Njegova izjava dolazi samo dan nakon što je bivši visoki predstavnik Christian Schmidt, govoreći za Deutschlandfunk, upozorio da naredne godine očekuje nove pokušaje Milorada Dodika usmjerene ka podjeli BiH.
Dodik: „Nećemo praviti zidove“
Dodik je pokušaj razdvajanja predstavio kao proces koji, kako tvrdi, ne bi podrazumijevao zatvaranje granica između prostora koji bi se eventualno politički razdvojili.
„Nećemo praviti zidove, zabranjivati prolazak, odlaske i poslovanje. Možda možemo ostati monetarna unija poput Evrope ili prihvatiti euro“, kazao je.
Prema njegovoj viziji, eventualni politički razlaz ne bi morao značiti prekid ekonomskih, poslovnih i drugih veza između stanovništva.
Takve izjave Dodik je i ranije koristio kada je govorio o konceptu „mirnog razdruživanja“, dok institucije BiH i međunarodni predstavnici takvu mogućnost ne priznaju kao ustavno predviđen način promjene statusa entiteta.
Ustavni poredak BiH ne predviđa jednostrano otcjepljenje Republike Srpske, niti postoji procedura kojom bi jedan entitet samostalno napustio Bosnu i Hercegovinu.
Imovina, policija i vojska kao „crvene linije“
Istovremeno, Dodik je naveo pitanja o kojima, kako tvrdi, vlasti Republike Srpske ne namjeravaju pregovarati.
Na prvom mjestu pomenuo je imovinu, policiju i mogućnost formiranja vojske Republike Srpske.
„Jedino o čemu ne možemo razgovarati jeste imovina koja pripada Republici Srpskoj, naša policija i naša potreba da, u skladu s Ustavom, formiramo vojsku Republike Srpske, kako bismo u ovom svijetu koji vri imali garancije za sve to. Mi koji vodimo Republiku moramo razmišljati o tome“, poručio je Dodik.
Ovo predstavlja njegov politički stav, dok je pitanje nadležnosti u oblasti odbrane uređeno postojećim ustavnim i zakonskim okvirom BiH.
Dodikovo pominjanje mogućnosti formiranja vlastite vojske dodatno bi otvorilo pitanje prenesenih nadležnosti i postojećeg sistema odbrane BiH.
Schmidt: „Bojim se da ćemo naredne godine imati Dodikove pokušaje podjele“
Na Dodikove poruke vremenski se nadovezuje upozorenje Christiana Schmidta.
Bivši visoki predstavnik rekao je da, iako ne smatra da je BiH nakon izbora bliža raspadu, strahuje da bi naredna godina mogla donijeti nove pokušaje podjele zemlje.
„Bojim se da ćemo naredne godine imati Dodikove pokušaje podjele zemlje i tada dolazi trenutak suočavanja. Tada se mora reagovati jasno, čvrsto i nedvosmisleno. To ne može tako“, rekao je Schmidt.
Schmidt je istovremeno rekao da, prema njegovoj ocjeni, izbori nisu približili BiH raspadu, ali da osnovne političke i nacionalne podjele ostaju prisutne i nastavljaju otežavati evropski put zemlje.
Govoreći o politici SAD-a prema BiH, Schmidt je ocijenio da se ona promijenila u tonu, ali da Washington u osnovi i dalje podržava Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH.
Dvije potpuno različite vizije budućnosti BiH
Dodikove i Schmidtove poruke tako dolaze gotovo istovremeno, ali iznose potpuno različite poglede na budućnost zemlje.
Dodik ponovo govori o mirnom razlazu kao rješenju političkih odnosa u BiH, uz zadržavanje ekonomskih i drugih veza.
Schmidt, s druge strane, takav politički pravac vidi kao mogući pokušaj podjele zemlje i poziva Evropsku uniju da unaprijed pripremi mehanizme za odgovor.
Za sada ostaje činjenica da se politička rasprava o statusu Republike Srpske i budućnosti BiH ponovo intenzivira nakon održanih izbora.
Dok Dodik govori o „mirnom razdruživanju“, međunarodni predstavnici insistiraju na očuvanju postojećeg ustavnog poretka BiH, a naredni potezi vlasti i političkih stranaka pokazaće da li će ove poruke ostati na nivou političke retorike ili će prerasti u konkretne poteze.