Majka ruske laboratorijske radnice Darje Šipilove (28), koja je 2. oktobra preminula u bolnici u Šelehovu u Sibiru, osporava navode o mogućoj laboratorijskoj nesreći i tvrdi da javnosti nije predstavljena potpuna istina o okolnostima smrti njene kćerke.
Šipilova je radila u Istraživačkom institutu za borbu protiv kuge u Irkutsku, zbog čega je njena smrt izazvala međunarodnu pažnju i otvorila brojna pitanja o mogućem izlaganju opasnom patogenu.
Međutim, ruske zdravstvene vlasti do danas nisu potvrdile da je Šipilova imala kugu. Rospotrebnadzor navodi da je umrla od upale pluća nepoznate etiologije, a Rusija je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji saopštila da u Irkutskoj oblasti nije prijavljen nijedan slučaj kuge.
Majka odbacuje priču o razbijenoj epruveti
Svetlana Šipilova, majka preminule i zdravstvena radnica, rekla je za ruski portal Glubina da ne vjeruje verziji prema kojoj se njena kćerka zarazila nakon što je u laboratoriji razbila epruvetu sa bakterijom Yersinia pestis.
„Znam istinu. Moram da se branim od glupih poznanika koji su poverovali u sve to“, rekla je, prema izvještajima koji prenose njen iskaz.
Posebno je odbacila tvrdnju da je došlo do pucanja epruvete i izlaganja bakteriji.
„Takvu epruvetu je nemoguće razbiti. To ni svi medicinski stručnjaci ne razumiju. Ne bi se razbila ni da je svom snagom bacite o zid“, tvrdi majka.
Još teža bila je njena poruka o liječenju kćerke.
„Jednostavno su pustili moju ćerku da umre“, rekla je Svetlana Šipilova.
Majka je, prema izvještajima, u vrijeme razgovora još čekala zvaničnu dokumentaciju o uzroku smrti svoje kćerke.
Šta se navodno dogodilo u laboratoriji?
Priča o mogućoj laboratorijskoj nesreći pojavila se u ruskim lokalnim medijima ubrzo nakon Šipilovine smrti.
Prema toj, do sada nepotvrđenoj verziji, laboratorijska radnica je 25. septembra navodno razbila epruvetu koja je sadržavala uzorak bakterije Yersinia pestis, nakon čega je bila izložena patogenu.
Ovu verziju događaja nisu potvrdile ruske zdravstvene vlasti. Rospotrebnadzor navodi da su testovi sprovedeni nakon njene smrti pokazali upalu pluća nepoznatog uzroka, bez potvrde kuge.
Ruske vlasti su, međutim, preduzele opsežne preventivne mjere. Oko 200 osoba koje su bile u kontaktu sa Šipilovom stavljeno je pod medicinski nadzor, dok su u početku uvedene i mjere izolacije u institutu i pojedinim zdravstvenim ustanovama. Prema najnovijim informacijama ruskih vlasti, testirano je gotovo 5.000 osoba i nije pronađen nijedan opasan patogen.
Istovremeno, prijatelji i bivše kolege Šipilove odbacuju navode da je bila neodgovorna ili da je pokušala da prikrije eventualni incident.
Jedan njen bivši školski drug rekao je da priča o navodnom incidentu „nema nikakvog smisla“ u odnosu na osobu koju je poznavao.
Drugi poznanik istakao je da je Institut za borbu protiv kuge ozbiljna ustanova u kojoj se bezbjednosne procedure strogo primjenjuju. Meduza je prenijela i izjavu osobe povezane sa institutom koja je navela da se laboratorijski rad odvija u zatvorenim zaštitnim sistemima i uz zaštitnu opremu.
Još nema potvrde da je riječ o kugi
Najvažnija činjenica u cijelom slučaju jeste da nije potvrđeno da je Šipilova umrla od plućne kuge.
SZO je 4. oktobra zatražila dodatne informacije od Rusije, uključujući podatke o laboratorijskim testovima sprovedenim kod preminule radnice i osoba koje su bile u kontaktu s njom. Organizacija je saopštila da želi dodatne informacije i o tome šta je dovelo do uvođenja javnozdravstvenih mjera.
Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da organizacija još nema potpunu sliku događaja i da su joj potrebne dodatne informacije kako bi mogla procijeniti rizik.
Ruski zdravstveni regulator je u međuvremenu ponovio da nema potvrđenog slučaja kuge i da nema epidemiološkog rizika. Danas je takođe demantovao informacije o navodnom drugom slučaju bolesti povezanim sa Šipilovom.
Plućna kuga jeste opasna, ali se liječi antibioticima
Plućna kuga je najteži oblik bolesti koju izaziva bakterija Yersinia pestis. Za razliku od bubonske kuge, koja prvenstveno zahvata limfne čvorove, plućna kuga zahvata respiratorni sistem i može se prenijeti kapljicama sa zaražene osobe.
Bez pravovremenog liječenja može biti smrtonosna, ali se liječi antibioticima ukoliko se terapija započne dovoljno rano.
Upravo zbog mogućnosti brzog širenja plućne kuge, zdravstvene vlasti su u slučaju Šipilovine smrti reagovale oprezno, iako do sada nema potvrde da je ona zaista bila zaražena tim patogenom.
Slučaj i dalje pod velom pitanja
Smrt 28-godišnje laboratorijske radnice tako je ostala između dvije potpuno različite verzije.
Jedna, koja se pojavila u pojedinim ruskim i međunarodnim medijima, govori o mogućem laboratorijskom incidentu i izlaganju bakteriji kuge. Druga, zvanična verzija ruskih zdravstvenih vlasti, kaže da je riječ o upali pluća nepoznate etiologije i da nema dokaza o infekciji kugom.
Njena majka sada javno osporava prvu verziju i tvrdi da je njena kćerka mogla biti spašena.
Dok se ne objave rezultati svih relevantnih testova i zvanična dokumentacija o uzroku smrti, nije moguće potvrditi ni da je Darja Šipilova imala kugu niti da je njena smrt bila posljedica laboratorijske nesreće.
Upravo zbog nedostatka konačnih podataka SZO od Moskve i dalje traži dodatna objašnjenja.