Samo 42,02 odsto birača, odnosno 1.432.269 građana, izašlo je u nedjelju na opšte izbore u Bosni i Hercegovini, čime je nastavljen trend pada izlaznosti koji traje još od 2014. godine.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, ovogodišnja izlaznost bila je osjetno manja nego na prethodnim opštim izborima.
Izlaznost u stalnom padu
Na opštim izborima 2022. godine glasalo je 51,45 odsto birača, odnosno 1.733.206 registrovanih glasača.
Četiri godine ranije, 2018. godine, izlaznost je iznosila 54,02 odsto, dok je 2014. godine glasalo 54,47 odsto birača.
Time je ovogodišnjih 42,02 odsto najniža izlaznost na opštim izborima u BiH u posmatranom periodu.
RS sa većom izlaznošću od FBiH
Prema podacima CIK-a BiH, u Republici Srpskoj pravo glasa iskoristilo je 47,03 odsto birača, odnosno 571.116 građana.
U Federaciji BiH glasalo je 40,12 odsto birača, odnosno 830.009 građana.
U Brčko distriktu izlaznost je iznosila 38,1 odsto, odnosno 29.347 birača, dok je izvan BiH glasalo 1.797 građana ili 3,74 odsto.
Nepovjerenje, tehnologija i odlazak stanovništva
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da pad izlaznosti nije moguće objasniti samo jednim razlogom, već da je riječ o kumulativnom djelovanju više faktora.
„Teško je to svesti na jedan. U političkom smislu može se desiti da raste broj neopredijeljenih birača koji jednostavno ne žele da podrže ni politiku vladajućih struktura, ni politiku opozicionih struktura jer u njima ne vide rješenje“, rekao je Šolaja za „Nezavisne novine“.
Kao jedan od mogućih faktora naveo je i nove izborne tehnologije, odnosno strah dijela birača od sporijeg procesa glasanja i dužeg zadržavanja na biračkim mjestima.
Na izlaznost su, prema njegovim riječima, mogli uticati i lijepo vrijeme, poslovne obaveze i putovanja građana.
Ipak, Šolaja kao jedan od najvažnijih faktora izdvaja smanjeno povjerenje u izbore.
„Ili su ubijeđeni da neće biti promjena pa smatraju da nema potrebe da izlaze, a u velikoj mjeri može da utiče i faktor tehnologije“, naveo je on, dodajući da su se stariji birači vjerovatno plašili novih tehnologija.
Posebno je ukazao i na odlazak mladih iz zemlje.
„Sve ovo, u suštini, pokazuje nezainteresovanost i nepovjerenje u izborni proces“, zaključio je Šolaja.
Da li su skeneri uticali na izlaznost?
Novinar „Nezavisnih novina“ Dejan Šajinović smatra da je dio građana mogao biti demotivisan ranijim tvrdnjama o problemima sa novim izbornim tehnologijama.
„Moguće je da je dio ljudi pomislio da ne vrijedi izlaziti. Drugi dio razloga je vjerovatno u činjenici da ovog puta nisu mogli glasati mrtvi ili oni koji ovdje ne žive“, rekao je Šajinović.
On smatra da je moguće da se dio birača uplašio novog načina glasanja i zbog toga odlučio da ne izađe na izbore.
„Bilo kako bilo, vjerovatno ćemo svi izvući pouke i da će ljudi lakše glasati sada kada smo svi vidjeli da nove tehnologije nisu nikakav bauk“, istakao je Šajinović.
Gdje se najviše, a gdje najmanje glasalo?
Podaci CIK-a pokazuju velike razlike u izlaznosti između pojedinih izbornih jedinica i lokalnih zajednica.
Najveća izlaznost zabilježena je u Gradu Mostaru – Izbornoj jedinici gradskog područja 4, gdje je glasalo 71,88 odsto birača.
Slijede Kalinovik sa 68,61 odsto i Pale u Federaciji BiH sa 68,59 odsto.
Na drugom kraju liste su Dobretići, gdje je izlaznost iznosila svega 15,63 odsto. Slijede Sanski Most sa 22,48 odsto i Ključ sa 25,11 odsto.
Podaci tako pokazuju da je ovogodišnji izborni proces obilježio ne samo značajan pad ukupne izlaznosti, već i velike razlike u odzivu birača između različitih dijelova Bosne i Hercegovine.