Jelena Trivić i Vlado Đajić doživjeli su najteže političke udarce izbora u Republici Srpskoj. Njihove liste nisu prešle cenzus za Narodnu skupštinu RS, dok su se i druge opozicione i manje stranke našle pred ozbiljnim pitanjem političkog opstanka.
Izbori od održani 4. oktobra nisu donijeli veliku promjenu političkog odnosa snaga u Republici Srpskoj. SNSD je ostao ubjedljivo najjača stranka, dok su opozicione partije uspjele osvojiti dio prostora, ali ne i napraviti potpuni preokret. Najveći politički udarac doživjeli su oni koji su pokušali napraviti nove centre moći.
1. Jelena Trivić – od predsjedničke trke do borbe za cenzus
Teško je pronaći dramatičniji pad od onog koji je doživjela Jelena Trivić. Prije četiri godine bila je kandidatkinja koja je sa Miloradom Dodikom vodila jednu od najneizvjesnijih trka za predsjednika Republike Srpske.
Danas je njen Narodni front ostao ispod cenzusa za NSRS. Prema preliminarnim podacima CIK-a, Narodni front osvojio je 10.504 glasa, odnosno 2,24 odsto. Prag je tri odsto. To znači da stranka koju predvodi jedna od najpoznatijih opozicionih političarki u RS neće učestvovati u raspodjeli poslaničkih mandata. Ova činjenica otvara pitanje same budućnosti i opstanka ovog političkog projekta.
2. Vlado Đajić – najavljivao veliku stranku, završio na 1,34 odsto
Još veće iznenađenje je rezultat pokreta “Volja naroda Srpske – dr Vlado Đajić”. Đajić je u izbore ušao kao poznato političko lice, bivši visoki funkcioner i čovjek sa značajnom prepoznatljivošću.
Rezultat je, međutim, iznosio svega 6.278 glasova ili 1,34 odsto. Dakle, stranka nije samo ostala ispod cenzusa – ostala je više nego dvostruko ispod potrebnih tri odsto. To je težak udarac projektu koji je u javnosti najavljivan kao potencijalno nova politička snaga.
3. Koalicija za državu – najbliži cenzusu, ali bez mandata
Posebna priča je Koalicija za državu. Ona je bila mnogo bliže pragu od Trivićeve i Đajića, ali upravo zato njen rezultat može biti posebno bolan. Sa osvojenih oko 2,73 odsto, koalicija je ostala tik ispod granice koja dijeli parlamentarnu stranku od političkog posmatrača.
Ovaj rezultat je posebno problematičan jer je probosanski blok na prethodnim izborima imao značajno veću podršku u RS, što pokazuje da mobilizacija birača u dijaspori i na terenu nije bila dovoljna.
4. Krah malih stranaka: RSS, NiP i SBiH
- Republička stranka Srpske (RSS): Osvojila je oko 1,62 odsto i nije uspjela preći prag. Pokazalo se da je prostor između velikih političkih blokova u RS izuzetno teško osvojiti.
- NiP i SBiH: Narod i Pravda i Stranka za BiH u RS su ostali na marginalnih 0,35 i 0,34 odsto, što dokazuje da stranačka infrastruktura iz FBiH ne donosi automatski rezultat u Srpskoj.
5. Opozicija nije doživjela slom, ali vlast ostaje vlast
Rezultat Branka Blanuše u trci za predsjednika RS pokazuje da opoziciona baza postoji. Blanuša je osvojio preko 200.000 glasova, ostvarivši snažan lični rezultat, ali je Savo Minić sa preko 250.000 glasova odnio pobjedu.
Za Narodnu skupštinu RS, SNSD je zadržao dominaciju sa 38,93 odsto, dok su Pokret Sigurna Srpska (14,19%) i SDS (12,27%) ostali druga i treća snaga.
Ako se traži najveći gubitnik ovih izbora u Republici Srpskoj, to je Jelena Trivić. Ako se traži najveći neuspjeh novog političkog projekta, to je Vlado Đajić. A ako se gleda šira slika, izbori su pokazali da SNSD i dalje drži ključne poluge vlasti, dok usitnjeni opozicioni projekti izvan vodećih stranaka nisu uspjeli preživjeti izborni cenzus.