Ni 36 godina nakon ujedinjenja Njemačke, razlike između njenog istočnog i zapadnog dijela nisu nestale. Stanovnici bivše Istočne Njemačke u prosjeku zarađuju manje, imaju manje imovine i nasljeđuju znatno manje novca, dok među rukovodiocima 100 najvećih njemačkih kompanija nema nijednog čovjeka sa istoka zemlje.
Na to je upozorila povjerenica njemačke vlade za Istočnu Njemačku Elizabet Kajzer, predstavljajući u Berlinu izvještaj o stanju njemačkog jedinstva povodom Dana njemačkog jedinstva, koji se obilježava 3. oktobra.
Kako prenosi „Dojče vele“, Kajzer je istakla da su ekonomske i društvene razlike između dva dijela zemlje i dalje izražene.
Stanovnici istoka nasljeđuju znatno manje
Prema izvještaju, stanovnici istočne Njemačke u prosjeku imaju niže plate, manje penzije i manje imovine. Jedan od razloga, kako je objasnila Kajzer, jeste to što su privatno preduzetništvo i stvaranje ličnih finansijskih rezervi decenijama bili ograničeni.
„I zato su porodice mogle da steknu ili prenesu na sljedeću generaciju znatno manje imovine“, navela je Kajzer.
Razlika je vidljiva i u nasljedstvu. Čak 95 odsto naslijeđenog imetka prošle godine odnosilo se na bivšu Zapadnu Njemačku. U tom dijelu zemlje po stanovniku je naslijeđeno prosječno 2.100 evra, dok je na istoku, uključujući Berlin, taj iznos iznosio jedva 500 evra.
Istraživanje „Deutschland-monitora“, koje je naručila Kajzer, pokazalo je da oko dvije trećine ispitanika smatra da finansijski i društveni napredak presudno zavise od imovine, poznanstava i društvenog porijekla.
Što je pozicija viša, manje je ljudi sa istoka
Prema podacima iz izvještaja, udio stanovnika istočne Njemačke među rukovodiocima najviših saveznih institucija porastao je sa 13,9 na 16,3 odsto u posljednje četiri godine.
Ipak, Kajzer je upozorila da zastupljenost opada kako raste nivo rukovodeće pozicije.
Udio ljudi sa istoka na vodećim mjestima u državnom i privatnom sektoru od 2018. do 2024. godine jedva je porastao – sa 10,9 na 12,1 odsto. U privredi i kulturi taj udio je čak smanjen.
Posebno se izdvaja podatak da među rukovodiocima 100 najvećih njemačkih kompanija nema nijednog predstavnika istočnog dijela zemlje. Slična situacija je i u vojsci, dok su stanovnici istoka nedovoljno zastupljeni i na najvišim pozicijama u pravosuđu i medijima.
„Moj zahtjev je da stanovnici Istočne Njemačke budu za stolom svuda gdje se u zemlji donose odluke – u ministarstvima, institucijama, privredi, nauci, pravosuđu, kulturi i medijima“, poručila je Kajzer.
Politički uspon desnice kao upozorenje investitorima
Govoreći o izbornim uspjesima Alternative za Njemačku (AfD) na istoku zemlje, Kajzer je ocijenila da je riječ o opasnom signalu. Upozorila je da bi međunarodni investitori i stručni radnici mogli preispitivati odluku da dolaze i rade u istočnim njemačkim pokrajinama.
Istovremeno, ukazala je na privredne oblasti koje predstavljaju važne razvojne potencijale tog dijela zemlje: industriju poluprovodnika, istraživanje baterijskih ćelija, zdravstvo, biotehnologiju i obnovljive izvore energije.
Kajzer je izrazila bojazan da bi privredni razvoj u tim sektorima mogao biti ugrožen usponom desničarskih političkih snaga.
Iako je Njemačka formalno ujedinjena još 1990. godine, podaci iz izvještaja pokazuju da ekonomske razlike, nejednaka zastupljenost na rukovodećim pozicijama i razlike u naslijeđenom bogatstvu i dalje predstavljaju ozbiljan izazov za stvarno društveno jedinstvo zemlje.