Hrvatska očekuje snažnije i efikasnije djelovanje Evropske agencije za graničnu i obalnu stražu – Frontexa u Bosni i Hercegovini, izjavio je hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka ministara unutrašnjih poslova država članica Evropske unije u Luksemburgu.
Božinović smatra da Frontex mora imati veću ulogu na terenu, posebno na području granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koju je opisao kao jednu od najintenzivnijih migrantskih ruta.
„Potreban nam je Frontex i u komandnoj strukturi i na terenu kako bi se informacije mogle brzo razmjenjivati i kako bi se brzo djelovalo u sprečavanju nezakonitih prelazaka“, rekao je Božinović, prenosi Hina.
Traže premještanje komande u BiH
U Bosni i Hercegovini trenutno je raspoređeno približno 130 pripadnika Frontexa, među kojima je i 30 hrvatskih policajaca.
Njihova komanda nalazi se u Pečuhu u Mađarskoj, ali Hrvatska očekuje da bude premještena u Bosnu i Hercegovinu.
Božinović je o tome razgovarao s izvršnim direktorom Frontexa Hansom Leijtensom na marginama ministarskog sastanka u Luksemburgu.
Hrvatski ministar kazao je da je njegova zemlja snažno zagovarala raspoređivanje Frontexa u BiH, ali je ocijenio da se njegovo djelovanje još nalazi u početnoj fazi.
Prema njegovim tvrdnjama, Frontex u BiH trenutno ima više koristi od podataka hrvatske policije nego što Hrvatska dobiva od ove evropske agencije.
Božinović tvrdi da hrvatska policija raspolaže boljim podacima o kretanju migranata na području BiH te da je u tom segmentu neophodan napredak.
Nova ruta preko radnih dozvola
Ministri su razgovarali o stanju u šengenskom prostoru, djelovanju Frontexa i provođenju evropskog pakta o migracijama i azilu.
Božinović je tokom rasprave upozorio na nove obrasce koje migranti navodno koriste kako bi stigli do teritorije Evropske unije.
Prema njegovim riječima, pojedine susjedne zemlje izdaju veliki broj radnih dozvola stranim državljanima, koji potom dolaze u blizinu granice Evropske unije i pokušavaju nezakonito ući u Hrvatsku.
„Postoji veliki broj osoba s radnim dozvolama koje su vjerovatno izdane na ime fiktivnih firmi. Koriste bezvizni režim, a onda se od turista ili stranih radnika pretvaraju u nezakonite migrante“, ustvrdio je Božinović.
Dodao je da hrvatska policija takve slučajeve otkriva na granici i da veliki broj osoba vraća nazad.
Više od 22.000 pokušaja ulaska
Prema podacima koje je iznio hrvatski ministar, od početka godine evidentirano je više od 22.000 pokušaja nezakonitog ulaska u Hrvatsku.
Kazao je da je uhapšeno više od 890 osoba osumnjičenih za krijumčarenje migranata, dok je zahvaljujući sistemu ulaska i izlaska spriječeno približno 9.900 ulazaka u zemlju.
„Migrantski pritisak manji je nego prošle godine, ali to ne znači da se možemo opustiti. Što se Hrvatske tiče, to se neće dogoditi“, poručio je Božinović.
Frontex bi trebao dobiti veće ovlasti
U Evropskoj uniji trenutno se raspravlja o jačanju mandata Frontexa. Očekuje se da bi agencija trebala bliže sarađivati s članicama EU, imati veću ulogu u vraćanju osoba bez prava boravka te povećati kapacitete za nadzor vanjskih granica i susjednih područja.
Božinović smatra da Frontex treba postati glavno evropsko operativno tijelo za zaštitu granica i aktivnosti povezane s graničnim prijelazima.
„Ukazali smo na naša očekivanja, prije svega kada govorimo o raspoređivanju Frontexa u našem susjedstvu“, rekao je.
Razmatraju suspenziju prava na azil
Ministri unutrašnjih poslova EU počeli su i raspravu o uspostavljanju mehanizma za hitno djelovanje u slučaju iznenadnog i masovnog priliva migranata, poput krize koja se ovog ljeta dogodila u španskoj enklavi Ceuti.
Božinović je kazao da je potrebno uspostaviti sistem pravovremenog upozoravanja, što bi uključivalo i praćenje informacija na društvenim mrežama.
Jedna od ideja o kojoj se razgovara jeste privremeno suspendiranje prava na podnošenje zahtjeva za azil tokom velikih kriznih situacija. Božinović je takvu mogućnost nazvao „razumljivom i legitimnom opcijom“.
Ministri su potvrdili i uredbu o vraćanju osoba koje nemaju pravo boravka u Evropskoj uniji, čime se otvara mogućnost uspostavljanja centara za povratak u trećim zemljama.
Za formiranje takvih centara bit će neophodan sporazum sa zemljom izvan EU koja poštuje međunarodne standarde ljudskih prava i zabranu prisilnog vraćanja ljudi u države u kojima bi mogli biti izloženi progonu ili opasnosti.