Bosna i Hercegovina suočava se sa sve izraženijim demografskim starenjem, a podaci pokazuju da je gotovo svaki peti stanovnik Federacije BiH stariji od 65 godina, dok čak 23,5 odsto ukupnog stanovništva BiH ima više od 60 godina.
Zbog toga se sve više nameće pitanje kako obezbijediti adekvatnu brigu o starijim osobama, posebno onima kojima je potrebna svakodnevna pomoć, ali i kako im omogućiti da što duže ostanu aktivni, samostalni i uključeni u društveni život.
O ovim izazovima razgovarano je na konferenciji „Zdravo starenje – modeli u zajednici: Od dobre prakse do održivog modela u lokalnim zajednicama“, održanoj u Sarajevu povodom Međunarodnog dana starijih osoba i 15 godina od otvaranja prvog Centra za zdravo starenje.
Dva miliona KM za projekat „Gerontodomaćice“
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da je neophodno kontinuirano razvijati politike i usluge namijenjene starijim osobama, posebno imajući u vidu demografske promjene.
Među projektima koje Ministarstvo provodi nalazi se i program „Gerontodomaćice“, za koji su ove godine osigurana dva miliona KM.
Cilj je da starije osobe pomoć dobijaju u vlastitim domovima, bez potrebe da napuštaju svoju sredinu i odlaze u ustanove.
„Želimo da starije osobe potrebnu pomoć dobiju u svom domu, odnosno da im gerontodomaćice budu na usluzi“, poručio je Delić.
Posebnost ovog projekta je i njegova socijalna komponenta, jer se ženama koje su duže vrijeme na evidencijama službi za zapošljavanje, nakon odgovarajuće obuke i certificiranja, omogućava zaposlenje u lokalnim zajednicama.
Na taj način istovremeno se pruža podrška starijim osobama i otvaraju mogućnosti za zapošljavanje.
Sarajevo ima 15 centara za zdravo starenje, druge sredine zaostaju
Izvršna direktorica Udruženja „Partnerstvo za javno zdravlje“ Sejdefa Bašić-Hadžiavdić upozorila je da se toj organizaciji svakodnevno obraćaju građani iz različitih dijelova BiH sa zahtjevima za otvaranje centara za zdravo starenje.
Prema njenim riječima, Kanton Sarajevo trenutno prednjači sa 15 takvih centara, dok druge lokalne zajednice još nisu dovoljno razvile slične programe.
Istakla je da aktivne i zdrave starije osobe predstavljaju važan resurs za cijelo društvo, podsjećajući da su tokom poplava u BiH upravo pripadnici treće životne dobi među prvima ponudili pomoć svojim zajednicama.
Pozvala je opštine, gradove, gradonačelnike i načelnike da pokrenu programe zdravog starenja, upozoravajući da će potrebe stanovništva u narednom periodu biti sve veće.
BiH demografski stara: Institucije pred velikim izazovom
Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak ocijenila je da je potrebno dodatno unaprijediti sistem podrške starijim osobama, naglašavajući da se sličnim izazovima suočavaju i druge države.
Prema njenim riječima, međunarodne organizacije, uključujući Ujedinjene nacije i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, pozivaju na prilagođavanje društava procesu starenja stanovništva.
To podrazumijeva reforme tržišta rada, penzionih fondova i zdravstvenih sistema, ali i stvaranje okruženja u kojem starije osobe neće biti izložene predrasudama i diskriminaciji.
„Moramo imati u vidu da je BiH društvo koje je demografski staro“, istakla je Bošnjak, navodeći da 23,5 odsto stanovništva ima više od 60 godina.
Briga o starijima nije samo obaveza porodice
Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić poručio je da centre za zdravo starenje treba dodatno razvijati i prilagođavati savremenim potrebama, ističući da su osobe treće životne dobi svojim radom i doprinosom zadužile društvo.
Naglasio je da briga o starijim građanima mora biti jedan od prioriteta institucija i nosilaca javnih funkcija.
Učesnici konferencije posebno su ukazali na potrebu razvoja održivih modela podrške u lokalnim zajednicama, kako bi starije osobe što duže mogle živjeti samostalno, uz dostupnu zdravstvenu i socijalnu pomoć.
U fokusu skupa bila je dugoročna održivost centara za zdravo starenje, ali i mogućnost širenja ovog modela širom BiH.
S obzirom na to da stanovništvo sve više stari, pitanje dostupnosti pomoći u kući, zdravstvenih usluga i prostora za aktivno provođenje vremena postaje jedan od značajnih izazova za lokalne vlasti i institucije.