Neobičan prizor obilježio je prvi direktni susret ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i njegovog njemačkog kolege Johanna Vadefula od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Na stolu ispred njemačkog ministra našao se dokument od 21 stranice koji je ruska strana pripremila o događajima u Buči. Vadeful je nakratko pogledao dosje, a zatim ga prekrio blokom za bilješke i pomjerio u stranu.
Snimak tog trenutka objavila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, koja je navela da je njemački ministar „stidljivo prekrio“ dokument.
Šta je Lavrov ostavio na stolu?
Dokument nosi naslov „Gebelsovi nasljednici: Falsificiranje događaja u Buči i krvave inscenacije kijevskog režima“.
Prema dostupnim izvještajima, riječ je o publikaciji takozvanog Međunarodnog javnog tribunala za zločine ukrajinskih neonacista, a rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je dokument na svojoj internet stranici. Prema ruskoj strani, publikacija nastoji osporiti odgovornost ruskih snaga za ubistva civila u Buči i događaje prikazati kao inscenaciju ukrajinskih vlasti.
Autori dokumenta iznose tvrdnje o navodnom falsifikovanju spiska žrtava, prisustvu ukrajinskih vojnika među osobama čija se imena nalaze na memorijalnom zidu, kao i navodnim svjedočenjima stanovnika drugih dijelova Ukrajine.
Međutim, dio svjedočenja korištenih u dokumentu ne odnosi se direktno na Buču. Prema dostupnim analizama, među svjedocima su ljudi iz drugih gradova i područja Donbasa, a njihove izjave nije moguće nezavisno potvrditi.
Šta kažu međunarodne istrage o Buči?
Tvrdnje iz ruskog dokumenta su u suprotnosti sa nalazima Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija koje su istraživale događaje u Buči.
Misija UN za ljudska prava navela je da je Buča bila pod kontrolom ruskih snaga od početka marta do njihovog povlačenja krajem tog mjeseca. Do kraja oktobra 2022. UN je dokumentovao ubistva 73 civila u Buči, dok je dodatnih 105 slučajeva bilo u procesu provjere. UN je za dio slučajeva zaključio da se radilo o pogubljenjima bez sudskog postupka.
U ranijem izvještaju UN-a navedeno je da je u Buči dokumentovano najmanje 50 civila koje su ubile ruske snage tokom perioda njihove kontrole nad gradom. UN je naveo i da postoje snažni pokazatelji da su dokumentovana pogubljenja mogla predstavljati ratni zločin namjernog ubistva.
UN je takođe dokumentovao slučajeve u kojima su žrtve pronađene sa vezanim rukama i ranama od metaka. U jednom od slučajeva istražitelji su pronašli dokaze koji su povezivali ruske vojne jedinice sa mjestom zločina.
Zbog toga se ruske tvrdnje o tome da je Buča bila potpuno inscenirana ne mogu predstavljati kao utvrđena činjenica.
Lavrov: „Mogli su me jednostavno nazvati“
Sastanak Lavrova i Vadefula održan je na marginama Generalne skupštine UN u Njujorku i trajao je oko 20 minuta.
Bio je to prvi direktni susret dvojice ministara od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Vadeful je objasnio da je želio razgovarati sa Lavrovom zbog bezbjednosnih pitanja, uključujući incident sa dronom na aerodromu u Lajpcigu, ali i zbog posljedica rata na izvoz žitarica preko Crnog mora.
Njemački ministar je nakon sastanka rekao da razgovor ne predstavlja promjenu politike Berlina i da Njemačka i dalje čvrsto podržava Ukrajinu.
Lavrov je, međutim, sastanak ocijenio kao praktično nepotreban.
„Mogli su me jednostavno nazvati“, rekao je ruski ministar, navodeći da tokom razgovora nije čuo ništa što već nije bilo poznato.
Vadeful: Razgovor ne znači promjenu njemačke politike
Vadeful je nakon sastanka poručio da Njemačka ostaje pri svom dosadašnjem stavu prema ratu u Ukrajini.
Prema njegovim riječima, direktan razgovor sa ruskim predstavnikom bio je potreban kako bi Berlin iznio svoje zahtjeve i otvorio pitanja koja smatra hitnim.
Njemačka je od Moskve tražila smirivanje situacije i prekid rata, dok je Vadeful posebno ukazao na posljedice poremećaja izvoza hrane preko Crnog mora.
Istovremeno, Lavrov je optužio Njemačku za podršku Ukrajini i odbacio tvrdnje Berlina o ruskoj odgovornosti za pojedine incidente.
Sastanak je tako pokazao da, uprkos gotovo potpunom izostanku političkog povjerenja između dvije zemlje, diplomatski kanali komunikacije nisu u potpunosti zatvoreni.