Argentina je Velikoj Britaniji dala dvije sedmice da zaustavi aktivnosti na velikom naftnom projektu Sea Lion kod Foklandskih ostrva, uz prijetnju međunarodnim pravnim postupkom. Spor oko suvereniteta nad arhipelagom ponovo se zaoštrava, ovog puta zbog projekta koji bi od 2028. godine mogao početi proizvodnju nafte.
Predsjednik Argentine Havijer Milei najavio je da će Buenos Ajres pokrenuti međunarodni pravni postupak protiv Velike Britanije zbog razvoja naftnog polja Sea Lion u vodama oko Foklandskih ostrva, koje Argentina naziva Malvinima.
Mileijeva vlada postavila je Londonu rok od dvije sedmice da obustavi aktivnosti, nakon čega Argentina namjerava da se obrati Međunarodnom tribunalu za pravo mora sa sjedištem u Hamburgu.
Argentina tvrdi da se prirodni resursi eksploatišu na području na koje polaže pravo i da bi nastavak projekta mogao izazvati, kako navodi Buenos Ajres, nepovratnu štetu.
SEA LION TREBA DA POČNE PROIZVODNJU 2028. GODINE
U središtu novog spora nalazi se Sea Lion, veliko nalazište nafte u Sjevernom Falklandskom basenu, oko 220 kilometara sjeverno od ostrva.
Projekt razvijaju Navitas Petroleum i Rockhopper Exploration. Navitas ima 65 odsto udjela, dok Rockhopper drži preostalih 35 odsto. Kompanije tvrde da posluju na osnovu važećih dozvola koje je izdala Vlada Foklandskih ostrva.
Razvoj projekta već je u toku. Pripremni radovi na ostrvima počeli su, uključujući uređenje obale i infrastrukture, dok je početak bušenja planiran za početak 2027. godine.
Prva proizvodnja nafte trenutno je planirana za prvi kvartal 2028. godine.
Prema podacima kompanija, prva faza razvoja predviđa korištenje plutajućeg proizvodnog, skladišnog i pretovarnog objekta, uz planirano bušenje podmorskih bušotina.
ARGENTINA TRAŽI ZAUSTAVLJANJE PROJEKTA
Mileijeva vlada smatra da aktivnosti na području Foklanda ne mogu biti zakonite bez saglasnosti Argentine.
Buenos Ajres je zbog toga pojačao pritisak na kompanije povezane sa projektom i najavio nove pravne i finansijske mjere protiv onih koji učestvuju u eksploataciji prirodnih resursa na području koje Argentina smatra svojom teritorijom.
Milei je ranije pred Ujedinjenim nacijama poručio da Argentina neće prihvatiti jednostrano iskorištavanje prirodnih resursa na Foklandima i pozvao na nastavak pregovora o suverenitetu.
Sada je njegova vlada spremna da pitanje podigne i pred međunarodne pravne institucije.
LONDON ODBACUJE ARGENTINSKE ZAHTJEVE
Velika Britanija ne prihvata argentinski zahtjev za suverenitetom nad Foklandskim ostrvima.
Britanska pozicija zasniva se, između ostalog, na pravu stanovnika ostrva da odlučuju o svojoj budućnosti. Na referendumu 2013. godine gotovo svi glasači izjasnili su se za ostanak pod britanskom upravom.
Britanska vlada podržava razvoj Sea Liona, dok kompanije koje učestvuju u projektu insistiraju da imaju važeće licence i da posluju u skladu sa propisima Foklandskih ostrva.
Time se pravni i politički spor oko suvereniteta direktno prelio i na pitanje ko ima pravo da odlučuje o eksploataciji nafte u okolnim vodama.
ZBOG ČEGA JE NAFTE TOLIKO VAŽNA?
Sea Lion bi mogao značajno promijeniti ekonomsku sliku Foklandskih ostrva.
Arhipelag sa oko 3.500 stanovnika trenutno u velikoj mjeri zavisi od ribarstva, dok bi naftna industrija mogla donijeti nova radna mjesta, prihode i ulaganja u infrastrukturu.
Kompanije koje razvijaju projekat procjenjuju da nalazište raspolaže značajnim količinama nafte. Rockhopper je u aprilu 2026. objavio da njegov udio u projektu uključuje 110 miliona barela dokazanih i vjerovatnih rezervi, uz dodatne procijenjene resurse.
Za Buenos Ajres, međutim, upravo je to dodatni razlog za protivljenje projektu.
Argentina je već uvela ili najavila mjere protiv kompanija i drugih subjekata povezanih sa aktivnostima na Foklandima, a vlada tvrdi da će pritisak nastaviti da raste.
KAZNE DO 20 GODINA ZATVORA?
Mileijeva vlada je istovremeno Kongresu uputila prijedlog zakonskih izmjena kojima bi neovlaštena eksploatacija prirodnih resursa na područjima koja Argentina smatra svojom teritorijom mogla biti mnogo strože kažnjavana.
Predložene kazne mogle bi doseći 20 godina zatvora, dok argentinske vlasti već vode postupke i istrage povezane sa desetinama kompanija i njihovih rukovodilaca.
Mjere su dio šireg pritiska Buenos Ajresa na kompanije koje posluju na Foklandima.
Reuters je ranije izvijestio da Argentina cilja više od 60 kompanija i drugih subjekata povezanih sa istraživanjem i eksploatacijom nafte i gasa oko ostrva.
SPOR KOJI JE 1982. PRETVOREN U RAT
Sukob Argentine i Velike Britanije oko Foklandskih ostrva traje decenijama, a 1982. godine prerastao je u rat.
Argentinske snage izvršile su invaziju na ostrva, nakon čega je Velika Britanija pokrenula vojnu operaciju za njihovo ponovno preuzimanje.
U ratu je poginulo 649 argentinskih vojnika, 255 pripadnika britanskih snaga i tri stanovnika ostrva.
Četiri decenije kasnije, oružanog sukoba nema, ali pitanje suvereniteta ostaje neriješeno.
Sada je nafta otvorila novo poglavlje tog spora.