Bolesti srca i krvnih sudova i dalje su među vodećim uzrocima smrti širom svijeta. Iza statistika, međutim, stoje ljudi koji često nisu ni znali da imaju visok krvni pritisak, povišen holesterol ili druge faktore rizika sve dok se nije pojavio ozbiljan problem.
Zato se 29. septembra obilježava Svjetski dan srca, sa ciljem da se pažnja javnosti usmjeri na prevenciju kardiovaskularnih bolesti i značaj brige o zdravlju srca.
Srce radi neprekidno, svakog dana našeg života. Ipak, često o njemu počnemo ozbiljno razmišljati tek kada se pojave tegobe.
Ne čekajte da se pojave simptomi
Jedan od problema sa kardiovaskularnim bolestima jeste što pojedini faktori rizika dugo mogu proći nezapaženo.
Visok krvni pritisak često nema jasne simptome. Isto važi i za povišen holesterol, dok se šećerna bolest i poremećaji metabolizma mogu razvijati godinama prije nego što osoba osjeti da nešto nije u redu.
Zbog toga su redovne kontrole važne čak i kada se osjećamo dobro.
Mjerenje krvnog pritiska, kontrola šećera i masnoća u krvi, razgovor sa ljekarom o porodičnoj istoriji bolesti i procjena životnih navika jednostavni su koraci koji mogu pomoći da se rizik prepozna na vrijeme.
Šta možemo učiniti za svoje srce?
Briga o srcu ne podrazumijeva savršen život niti velike promjene preko noći. Mnogo toga počinje od svakodnevnih navika.
Kretanje je jedan od najvažnijih saveznika srca. Redovna fizička aktivnost, čak i brzo hodanje, može imati značajan uticaj na krvni pritisak, tjelesnu težinu, šećer u krvi i opšte zdravlje.
Važna je i ishrana. Više povrća, voća, integralnih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i kvalitetnih izvora proteina, uz manje soli, industrijski prerađene hrane i zasićenih masti, može doprinijeti zdravlju srca.
Pušenje je jedan od značajnih faktora rizika, pa je prestanak pušenja među najvažnijim koracima koje pušač može napraviti za svoje zdravlje.
Ne treba zanemariti ni san i stres. Hronični stres, nedovoljno sna i stalna iscrpljenost mogu biti dio šire slike koja utiče na zdravlje organizma i kardiovaskularni sistem.
Srce ne poznaje godine
Briga o srcu nije tema samo za starije osobe. Faktori rizika mogu se nakupljati godinama, pa je prevencija važna mnogo prije nego što se pojavi ozbiljan zdravstveni problem.
Visok krvni pritisak, povišen holesterol, dijabetes, pušenje, fizička neaktivnost, gojaznost, nezdrava ishrana i porodična istorija kardiovaskularnih bolesti mogu povećati rizik.
Neke od tih faktora ne možemo promijeniti, ali na mnoge možemo uticati.
Zato je možda najvažnija poruka Svjetskog dana srca jednostavna: ne čekajte da vas srce upozori da biste počeli da brinete o njemu.
Jedna šetnja više. Manje cigareta. Manje soli. Više sna. Kontrola krvnog pritiska. Pregled koji odgađamo mjesecima.
Ponekad upravo male odluke naprave najveću razliku.