Ideja o tome da Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana uđu u Schengenski prostor prije punopravnog članstva u Evropskoj uniji ponovo je otvorena. Ako bi se takav model zaista uspostavio, jedna od najvećih promjena za građane BiH bila bi upravo na granici s Hrvatskom – jer bi ona prestala biti vanjska schengenska granica.

Prijedlog je posljednjih dana iznio Kristof Bender, zamjenik predsjednika i viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), koji smatra da bi Evropska unija zemljama Zapadnog Balkana mogla ponuditi jasan put prema Schengenu kao međukorak na putu prema članstvu u EU. O ideji je pisao u autorskom tekstu za švicarski Neue Zürcher Zeitung, a tema je potom izazvala pažnju regionalnih i evropskih medija.

Članstvo u EU nije jedini put prema Schengenu

Iako se Schengen najčešće povezuje s Evropskom unijom, članstvo u EU nije apsolutni pravni uslov za pripadnost tom prostoru.

Schengenski prostor trenutno obuhvata 29 država. Četiri od njih – Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn – nisu članice EU, ali primjenjuju schengenska pravila na osnovu posebnih sporazuma.

Upravo je to pravni presedan na koji Bender ukazuje. Prema njegovom tumačenju, za zemlje Zapadnog Balkana bio bi potreban posebno prilagođen aranžman, ali sama činjenica da BiH nije članica EU ne znači da je ulazak u Schengen pravno nemoguć.

To, međutim, ne znači da je BiH pred ulaskom u Schengen. Za sada je riječ o političkoj ideji i prijedlogu za drugačiji model evropskih integracija.

Šta bi se dogodilo na granici s Hrvatskom?

Za građane BiH ovo je vjerovatno najvažnije pitanje.

Danas je Hrvatska članica Schengenskog prostora, dok je BiH izvan njega. Zbog toga je granica između dvije države ujedno vanjska granica Schengena.

Ako bi BiH postala dio Schengenskog prostora, situacija bi bila bitno drugačija.

Granica između BiH i Hrvatske postala bi unutrašnja schengenska granica. U normalnim okolnostima to bi značilo ukidanje sistematskih graničnih kontrola na prelascima između dvije države, slično načinu na koji se danas putuje između drugih država članica Schengena.

Drugim riječima, na putu iz Banje Luke, Sarajeva ili Bihaća prema Zagrebu, Splitu, Rijeci ili dalje kroz EU, putnici više ne bi prolazili klasičnu kontrolu na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici.

To bi predstavljalo ogromnu promjenu posebno tokom turističke sezone, vikenda i praznika, kada se na pojedinim prelazima formiraju višesatne kolone.

Ali granica ne bi nestala

Važno je napraviti razliku između ukidanja granične kontrole i potpunog nestanka državne granice.

BiH bi i dalje bila zasebna država, sa svojim zakonima, policijom i institucijama. Schengen ne znači ukidanje državnih granica, već ukidanje redovnih kontrola osoba na unutrašnjim granicama država koje učestvuju u sistemu.

Istovremeno, države mogu u određenim okolnostima privremeno ponovo uvesti kontrole na unutrašnjim granicama.

Dakle, eventualni ulazak BiH u Schengen ne bi značio da policija ili carinske službe više ne postoje na području granice. Značio bi da se kontrola putnika više ne bi obavljala na isti način kao na vanjskoj schengenskoj granici.

Najveća promjena bila bi za svakodnevni život

Posljedice bi se osjetile mnogo šire od turističkih putovanja.

Slobodnije kretanje preko hrvatske granice posebno bi značilo ljudima koji žive uz granicu, svakodnevno putuju na posao, studiraju, imaju porodicu s druge strane granice ili posluju između BiH i Hrvatske.

Veliki značaj imala bi i za transportnu industriju.

Za kamione koji iz BiH ulaze u Hrvatsku danas postoje različite procedure povezane s prelaskom vanjske granice EU i Schengena. Ulazak BiH u Schengen mogao bi značajno promijeniti režim kontrole ljudi, ali ne bi automatski ukinuo carinske procedure.

Ovo je važna razlika.

Schengen nije isto što i Evropska unija

Čak i kada bi BiH hipotetički ušla u Schengen prije EU, to ne bi značilo da je postala članica Evropske unije.

Schengen se prvenstveno odnosi na unutrašnje kontrole na granicama, vanjske granice, viznu politiku, policijsku i sigurnosnu saradnju te povezane informacione sisteme.

Članstvo u EU obuhvata mnogo širi paket prava i obaveza – od jedinstvenog tržišta i evropskih institucija do zajedničkih politika i pravne stečevine EU.

Zato bi eventualni „Schengen prije EU“ bio poseban model integracije, a ne zamjena za članstvo u Uniji.

BiH već ima bezvizni režim sa Schengenom

Postoji još jedna važna činjenica: građani BiH već godinama mogu bez vize putovati u zemlje Schengena, pod uslovima bezviznog režima.

BiH je bezvizni režim sa Schengenom dobila 2010. godine za građane koji imaju biometrijske pasoše.

Međutim, bezvizni režim nije isto što i članstvo u Schengenu.

Danas građanin BiH može putovati u Hrvatsku bez vize, ali prilikom ulaska u Hrvatsku prelazi vanjsku granicu Schengena i podliježe odgovarajućim graničnim procedurama.

U eventualnom scenariju članstva BiH u Schengenu, upravo bi ta granica bila među najvažnijim stvarima koje bi se promijenile.

BiH bi morala ispuniti ozbiljne uslove

Najveća prepreka nije sama pravna mogućnost, već ispunjavanje kriterija.

Prema prijedlogu koji je iznio Bender, zemlje bi morale ispuniti kriterije koji obuhvataju kontrolu vanjskih granica, viznu politiku, Schengenski informacioni sistem, policijsku saradnju i zaštitu podataka, uz dodatne zahtjeve u oblasti vladavine prava. Predviđeni model podrazumijevao bi praćenje napretka i konačnu saglasnost država članica EU.

To bi za BiH značilo ozbiljne reforme institucija koje upravljaju granicom, sigurnošću, migracijama i policijskom saradnjom.

BiH već sarađuje sa evropskim institucijama u oblasti sigurnosti granica. Evropska unija je 2025. godine potpisala statusni sporazum s BiH koji omogućava širu operativnu saradnju s Frontexom, uključujući mogućnost zajedničkih operacija i angažmana službenika Frontexa u BiH nakon ispunjavanja potrebnih procedura.

Granica s Hrvatskom već prolazi kroz veliku tehnološku promjenu

Dok se govori o mogućem budućem ulasku BiH u Schengen, građani BiH već osjećaju promjene na granici s Hrvatskom zbog novog evropskog sistema ulaska i izlaska, odnosno EES-a.

EES je počeo s postupnim uvođenjem u oktobru 2025. godine, a puna implementacija završena je 10. aprila 2026. godine. Sistem registruje državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice Schengena i koristi biometrijske podatke, uključujući fotografiju lica i otiske prstiju.

To znači da je granica BiH–Hrvatska već dio procesa digitalizacije i modernizacije evropskog sistema kontrole.

BiH Granična policija je tokom 2026. godine upozoravala i da pojedini manji granični prelazi nisu imali tehničke uslove za EES, zbog čega su putnici usmjeravani na prelaze gdje je sistem moguće primjenjivati.

Šta bi to značilo za običnog građanina?

U najjednostavnijem scenariju, razlika bi izgledala ovako:

Danas:
BiH → granica BiH/Hrvatska → kontrola vanjske granice Schengena → Hrvatska/EU → nastavak putovanja.

U slučaju članstva BiH u Schengenu:
BiH → unutrašnja schengenska granica → Hrvatska → nastavak putovanja.

Najveća korist bila bi u smanjenju vremena provedenog na granici i jednostavnijem kretanju ljudi.

Ali takav aranžman ne bi automatski riješio sve probleme na granici. Carinske kontrole robe, sigurnosne provjere, privremeno ponovno uvođenje graničnih kontrola i druga posebna pravila mogli bi i dalje postojati, zavisno od konkretnog sporazuma i statusa BiH.

Za sada – ideja, a ne odluka

Bosna i Hercegovina je kandidat za članstvo u EU, a Evropsko vijeće je u martu 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore.

Međutim, eventualni ulazak BiH u Schengen prije članstva u EU trenutno nije dio zvaničnog procesa pristupanja.

Radi se o prijedlogu koji je otvorio širu raspravu o tome da li bi EU zemljama Zapadnog Balkana mogla ponuditi konkretne koristi evropskih integracija i prije punopravnog članstva.

Ako bi takav model jednog dana bio prihvaćen i ako bi BiH ispunila potrebne kriterije, granica prema Hrvatskoj bila bi među najvidljivijim mjestima na kojima bi građani osjetili promjenu.

Duga čekanja na prelazima, naročito tokom ljetne sezone, mogla bi postati mnogo rjeđa, a granica između BiH i Hrvatske dobila bi status unutrašnje schengenske granice.

Ali do toga je još dug put: prvo bi morale biti dogovorene političke i pravne osnove za takav model, a zatim bi BiH morala ispuniti zahtjevne standarde koji se odnose na zaštitu vanjskih granica, sigurnost, policijsku saradnju, informacione sisteme, viznu politiku i vladavinu prava.