Evropska unija priprema posebne mape puta za četiri zemlje koje se trenutno smatraju među najnaprednijim kandidatima za članstvo – Crnu Goru, Ukrajinu, Moldaviju i Albaniju.
Prema informacijama koje su za „Politico“ potvrdila dva visoka zvaničnika Evropske komisije uključena u pripremu prijedloga, cilj je da se tim državama ponudi jasniji, korak-po-korak put prema završetku pristupnih pregovora.
Plan bi trebalo da precizira reforme koje svaka od zemalja mora sprovesti, kao i okvirne rokove za zatvaranje pregovaračkih klastera.
Za ostale kandidate, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo, takve ciljane mape puta u ovoj fazi nisu predviđene.
ČETIRI ZEMLJE DOBIJAJU JASNIJI PUT PREMA EU
Ideja Evropske komisije je da se proces proširenja učini predvidljivijim za zemlje koje su ostvarile najveći napredak.
Mape puta trebalo bi da pokažu šta se konkretno očekuje od vlada kandidata, koje reforme moraju biti završene i kada bi pojedine faze pregovora mogle biti zaključene.
Planirani dokumenti trebalo bi da obuhvate i okvirne datume za zatvaranje pregovaračkih klastera, koji predstavljaju šire oblasti evropskog zakonodavstva.
Ipak, takvi rokovi ne predstavljaju garanciju automatskog članstva. Evropska komisija i dalje naglašava da je proširenje proces zasnovan na zaslugama, a brzina napretka zavisi od sprovedenih reformi.
CRNA GORA TRENUTNO NAJDALJE ODMAKLA
Među četiri zemlje posebno se izdvaja Crna Gora.
Prema podacima Evropske komisije, svih 33 pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom su otvorena, dok je dio njih već privremeno zatvoren.
Tokom 2026. godine Podgorica je nastavila zatvarati pojedina poglavlja, uključujući konkurenciju, carinsku uniju, slobodu kretanja radnika i zaštitu potrošača i zdravlja. Komisija je još u junu predstavila i finansijski paket koji definiše budžetske aranžmane koji bi važili nakon eventualnog članstva Crne Gore.
U posljednjem godišnjem paketu proširenja Evropska komisija je navela da je Crna Gora najnaprednija u procesu pristupanja i da je, uz nastavak reformi, imala ambiciju da pregovore zaključi do kraja 2026. godine.
UKRAJINA I MOLDAVIJA UBRZAVAJU PREGOVORE
Ukrajina je formalno otvorila pristupne pregovore 2024. godine, a prvi pregovarački klaster – „Osnove“ – otvoren je u junu 2026.
Evropska komisija navodi da je Ukrajina završila proces analitičkog pregleda zakonodavstva i da nastavlja reforme povezane sa vladavinom prava, javnom upravom i funkcionisanjem demokratskih institucija.
Moldavija je takođe među zemljama čiji je pristupni proces posljednjih godina ubrzan.
Upravo za Ukrajinu i Moldaviju Evropska komisija je ranije već podržala posebne reformske mape u oblastima vladavine prava, javne uprave i funkcionisanja demokratskih institucija.
ALBANIJA OTVORILA VIŠE PREGOVARAČKIH KLASTERA
Albanija je posljednjih godina takođe ubrzala pristupne pregovore.
Evropska komisija je u svom posljednjem paketu proširenja navela da je Albanija ostvarila značajan napredak i otvorila više pregovaračkih klastera.
Prema procjeni Komisije, cilj Albanije da pregovore zaključi do 2027. godine zavisi od nastavka reformskog procesa i političkog dijaloga.
A ŠTA JE SA BOSNOM I HERCEGOVINOM?
Za Bosnu i Hercegovinu situacija je drugačija.
Prema stanju procesa koje je Evropska komisija objavila u martu 2026. godine, BiH je među kandidatima i potencijalnim kandidatima sa pregovorima koji još nisu otvoreni. U istoj grupi nalaze se Kosovo i Gruzija.
To znači da se BiH trenutno nalazi u drugačijoj fazi procesa od četiri zemlje kojima se pripremaju nove ciljane mape puta.
Evropska komisija je i ranije naglašavala da je napredak svake zemlje uslovljen sprovođenjem reformi, posebno u oblastima vladavine prava, demokratije i temeljnih prava.
BRIZEL ŽELI DA PROŠIRENJE BUDE BRŽE I PREDVIDLJIVIJE
Priprema novih mapa puta dolazi u trenutku kada EU pokušava da proces proširenja učini konkretnijim i privlačnijim kandidatima.
Ideja je da zemlje koje napreduju kroz reforme mogu postepeno dobijati veći pristup ekonomskim koristima, zajedničkom tržištu i evropskim projektima i prije formalnog članstva.
Evropska komisija već koristi takve instrumente kroz različite finansijske i reformske programe. Za Zapadni Balkan postoji Reform and Growth Facility, dok je za Moldaviju uspostavljen poseban plan rasta.
Novi model bi, prema informacijama o prijedlogu, trebalo da dodatno poveže reforme, konkretne rokove i ekonomske koristi.
Za zemlje koje su trenutno izvan ove četiri grupe poruka je da proces nije zatvoren, ali da će se tempo njihovog približavanja EU i dalje vezivati za konkretan napredak u reformama.
Drugim riječima, Brisel pokušava da kandidatima ponudi jasniju mapu puta – ali konačna odluka o članstvu i dalje ostaje vezana za ispunjavanje uslova i saglasnost svih država članica EU.