Zakon postoji, Komisija radi, ali ključni pravilnici mjesecima zapinju između institucija: Vijeće ministara BiH vratilo je pet pravilnika Komisiji, pozivajući se na spornu proceduru izbora prvog predsjedavajućeg. U međuvremenu, više od 200 funkcionera nije dostavilo finansijske izvještaje
Kada je u martu 2024. godine usvojen novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine, predstavljan je kao važan korak u jačanju kontrole imovine i finansijskih interesa javnih funkcionera.
Dvije i po godine kasnije, međutim, sistem se suočava sa ozbiljnim institucionalnim problemima. Ključni pravilnici potrebni za punu primjenu zakona našli su se između Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.
Vijeće ministara je u julu vratilo Komisiji pet pravilnika, a kao problem je navedena procedura izbora prvog predsjedavajućeg Komisije.
PET PRAVILNIKA KOJA SU ZAPELA
Radi se o pravilnicima koji uređuju način vođenja postupka odlučivanja o sukobu interesa, registar nosilaca javnih funkcija, prikupljanje i provjeru podataka iz izvještaja o finansijskom stanju i imovini, kao i evidentiranje i čuvanje poklona.
Peti pravilnik odnosi se na način podnošenja i izgled obrasca izvještaja o finansijskom stanju i imovini funkcionera.
Vijeće ministara je ove materijale imalo na dnevnom redu svoje 109. sjednice u aprilu, a potom ponovo na sjednici održanoj 15. jula 2026. godine. Službene objave potvrđuju da ih je kao predlagač podnijela upravo Komisija za odlučivanje o sukobu interesa.
Problem je nastao zbog pitanja prvog predsjedavajućeg Komisije.
Prema navodima objavljenim u medijima, Vijeće ministara je zauzelo stav da se pravilnici ne mogu usvojiti dok se ne riješi pitanje imenovanja prvog predsjedavajućeg, Dejana Ružića.
KAKO JE NASTAO PROBLEM SA DEJANOM RUŽIĆEM?
Parlamentarna skupština BiH je u oktobru 2024. imenovala sedam članova Komisije: Dejana Ružića, Dženana Šećerbajtarevića, Ilmu Mehić-Jusufbašić, Danijelu Despotović, Slavku Alagić, Ljubomira Kuravicu i Andreja Softića. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku BiH“.
Parlamentarni dokumenti zatim pokazuju da je u decembru 2024. pokrenuta i procedura izbora prvog predsjedavajućeg Komisije.
U međuvremenu je Komisija počela raditi i Ružić je obavljao funkciju predsjedavajućeg. Kasnije je predsjedavanje prešlo na druge članove, a aktuelna predsjedavajuća je Ilma Mehić-Jusufbašić.
Upravo ta procedura sada je postala argument zbog kojeg su pravilnici vraćeni Komisiji.
Time je nastao svojevrstan institucionalni paradoks: Komisija je imenovana, radila je, donosila odluke i podnosila izvještaje, ali se tek nakon gotovo dvije godine otvorilo pitanje da li je procedura izbora njenog prvog predsjedavajućeg bila potpuno provedena.
VIŠE OD 200 FUNKCIONERA NIJE DOSTAVILO FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ
Dok institucije raspravljaju o proceduri, problem sa primjenom zakona nije samo formalne prirode.
Komisija je početkom jula konstatovala da više od 200 nosilaca javnih funkcija nije dostavilo finansijske izvještaje, dok je više od 300 funkcionera svoje izvještaje dostavilo u zakonskom roku. Protiv onih koji nisu ispunili obavezu najavljeno je pokretanje postupaka.
Istovremeno, upravo nepostojanje uspostavljenog registra pojavilo se kao problem i u praksi.
Detektor je objavio da je Komisija odbila zahtjev za dostavljanje imena funkcionera koji nisu predali finansijske izvještaje, uz obrazloženje da registar nosilaca javnih funkcija još nije uspostavljen.
To otvara pitanje koliko je sistem kontrole efikasan ako javnost ne može jednostavno dobiti podatke o tome ko je ispunio zakonsku obavezu, a ko nije.
KOMISIJA RADI, ALI JAVNOST TEŠKO MOŽE PRATITI NJEN RAD
Dodatni problem predstavlja transparentnost same Komisije.
Detektor je u julu objavio da se sjednice održavaju bez javnih najava i objavljenih dnevnih redova. Predsjedavajuća Ilma Mehić-Jusufbašić tada je navela da je web stranica Komisije u fazi izrade i da će se sjednice ubuduće najavljivati.
Prema podacima iz izvještaja o radu koji je Komisija dostavila Parlamentarnoj skupštini, tokom 2025. godine zaprimljeno je 15 prijava o sukobu interesa, od kojih su dvije bile anonimne, dok je nakon provjera riješeno šest prijava. Komisija je prethodno preuzela i 20 nedovršenih predmeta iz ranijeg saziva.
Dakle, tvrdnja da Komisija uopće ne radi ne bi bila tačna. Problem je prije svega u tome što je javnosti otežano praćenje njenog rada, dok se istovremeno vode institucionalni sporovi oko procedure i nadležnosti.
NAKNADE PORASLE NA VRH LISTE PRIORITETA
Posebnu pažnju javnosti početkom 2026. privukao je i prijedlog da se naknade članovima Komisije povećaju sa 600 na 1.600 KM.
Predstavnički dom PSBiH u februaru nije prihvatio da se izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa razmatraju po hitnom postupku, već je prihvaćeno da se prijedlog razmatra po skraćenom postupku.
Prijedlog je izazvao kritike pojedinih poslanika. Saša Magazinović je, između ostalog, tražio da se prije povećanja naknada javnosti pokaže koliko je Komisija imala sjednica i koliko je predmeta procesuirala.
Ovo je dodatno otvorilo pitanje prioriteta institucije koja bi trebalo da bude jedan od mehanizama kontrole sukoba interesa.
ZAKON POSTOJI, ALI SISTEM NE FUNKCIONIŠE BEZ INSTITUCIJA
Novi zakon je uspostavio Komisiju kao posebno tijelo za odlučivanje o sukobu interesa na nivou BiH i propisao obaveze funkcionera u vezi sa finansijskim stanjem i imovinom.
Međutim, slučaj sa pravilnicima pokazuje koliko je primjena zakona zavisna od međusobnog djelovanja Parlamentarne skupštine, Vijeća ministara i same Komisije.
Jedna institucija ukazuje na proceduru izbora predsjedavajućeg, druga insistira da Komisija može i treba da nastavi rad, dok se u međuvremenu ključni podzakonski akti ne usvajaju.
Zato je trenutno preciznije govoriti o institucionalnoj blokadi i sporu oko procedure, nego zaključiti da je cijeli sistem namjerno ugašen.
Ali posljedica za građane ostaje ista: mehanizam koji bi trebalo da omogući efikasniju kontrolu imovine i interesa državnih funkcionera i dalje nije dobio sve uslove za nesmetan rad.