Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrindt pozvao je Evropsku uniju da uvede novi mehanizam za reagovanje na masovne migracione prilive, nakon nezapamćene situacije u španskoj enklavi Seuta. Predložio je i da Fronteks bude u stanju da u roku od 24 sata rasporedi snage za brzi odgovor.
Njemačka traži snažniji i brži evropski odgovor na situacije u kojima u kratkom periodu dolazi do velikog broja neregularnih prelazaka spoljne granice Evropske unije.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrindt poručio je da EU mora imati novi mehanizam za ovakve situacije, navodeći kao primjer masovni priliv migranata u Seutu krajem jula.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se u Briselu i evropskim prijestonicama ponovo vodi rasprava o kontroli spoljne granice, procedurama povratka i ulozi Fronteksa.
DOBRINDT: „POTREBAN NAM JE NOVI EVROPSKI MEHANIZAM“
Dobrindt je na sastanku sa ministrima unutrašnjih poslova zemalja EU i evropskim komesarom za migracije Magnusom Brunerom rekao da su se slične situacije već dešavale na različitim spoljnim granicama Unije.
„Potreban nam je novi evropski mehanizam za rješavanje migracionih kriza“, poručio je njemački ministar.
Prema njegovom prijedlogu, Fronteks bi trebalo da ima mogućnost da u roku od 24 sata rasporedi snage za brzi odgovor u zemlji koja se suočava sa naglim migrantskim pritiskom.
Njemačka istovremeno insistira na ubrzavanju postupaka povratka za osobe koje nemaju pravo da ostanu na teritoriji EU.
VIŠE OD 72.000 LJUDI PREŠLO U SEUTU
Seuta je krajem jula bila poprište jednog od najmasovnijih pojedinačnih prelazaka granice zabilježenih na teritoriji EU.
Prema podacima španskog Ministarstva unutrašnjih poslova, oko 72.000 ljudi ušlo je u Seutu 30. jula, dok se najveći dio njih kasnije vratio u Maroko. Evropski parlament u svom izvještaju navodi procjenu od oko 80.000 prelazaka, što pokazuje da se brojke razlikuju zavisno od izvora i metodologije.
Evropski parlament navodi da su se prije masovnog prelaska društvenim mrežama širile lažne informacije da je granica otvorena i da će ljudi koji uđu u Seutu lako dobiti azil ili dozvolu za putovanje u kontinentalni dio Španije.
Zbog toga Dobrindt tvrdi da takve talase, prema njegovom viđenju, ne pokreću samo humanitarni razlozi, već i dezinformacije.
BRISEL VEĆ TRAŽI VEĆU ULOGU FRONTEXA
Nakon događaja u Seuti, Španija je zatražila dodatnu pomoć evropskih institucija.
Evropska komisija je potvrdila da je Španija zatražila podršku Fronteksa, Europola i Agencije EU za azil. Za Fronteks je zatraženo produženje operacije Minerva i dodatno angažovanje službenika, uključujući pomoć u postupcima povratka migranata.
Fronteks, međutim, ne preuzima kontrolu nad granicom. Za upravljanje granicom i dalje je odgovorna država članica, dok se pomoć evropske agencije pruža na njen zahtjev i uz njeno odobrenje.
Dobrindtov prijedlog zato ide korak dalje – da evropski kapacitet za brzo reagovanje bude unaprijed pripremljen za situacije koje se razviju u veoma kratkom periodu.
MIGRACIONA POLITIKA POD NOVIM PRITISKOM
Kriza u Seuti ponovo je otvorila pitanje koliko je EU spremna da brzo reaguje kada dođe do iznenadnog povećanja broja dolazaka.
Evropska unija je od 12. juna 2026. počela primjenjivati novi Pakt o migracijama i azilu, koji predviđa zajedničke procedure na spoljnim granicama, uključujući provjere identiteta, bezbjednosne provjere i postupke povezane sa azilom i povratkom.
Evropski parlament navodi da novi okvir predviđa i posebne mehanizme za države koje se suoče sa izuzetnim migracionim pritiskom ili situacijama koje se smatraju instrumentalizacijom migracije.
Upravo takve situacije Dobrindt želi da budu obuhvaćene novim evropskim mehanizmom.
BRŽE DEPORTACIJE POSTAJU JEDAN OD GLAVNIH ZAHTJEVA
Pitanje povratka osoba koje nemaju pravo boravka sve više se nalazi u centru evropske migracione politike.
Komesar Bruner nakon događaja u Seuti naglasio je potrebu za brzim povratkom migranata kako bi se pokazalo da EU može efikasno upravljati svojim spoljnim granicama. Istovremeno je ukazao da postojeći sporazumi i mehanizmi moraju biti efikasnije primjenjivani.
Za Njemačku je to dio šireg zahtjeva za većom kontrolom migracija.
Dobrindt je i ranije, nakon događaja u Seuti, povezivao migrantski pritisak sa potrebom za nastavkom kontrola na njemačkim unutrašnjim granicama.
Masovni događaj u Seuti tako je postao test za evropski sistem upravljanja migracijama – ali i povod za nove zahtjeve da EU brže reaguje kada se na njenim spoljnim granicama pojavi iznenadan i veliki pritisak.