Samo nekoliko dana prije Opštih izbora u BiH 4. oktobra, dio biračkih odbora još nije u potpunosti popunjen. Političke stranke nisu predložile dovoljan broj članova, pa su lokalne izborne komisije primorane da u posljednjem trenutku traže rješenja.
Dok su se političke partije u ranijim izbornim ciklusima borile za mjesta u biračkim odborima, situacija pred Opšte izbore 2026. godine potpuno je drugačija.
Centralna izborna komisija BiH upozorila je da politički subjekti nisu dostavili dovoljan broj prijedloga za članove biračkih odbora, zbog čega lokalne izborne komisije imaju problem da kompletiraju sastave biračkih odbora, prenose Nezavisne
To je posebno zanimljivo ako se ima u vidu da su mjesta u biračkim odborima ranije bila izuzetno tražena, a političke stranke su se, prema ranijim navodima iz izbornog procesa, znale boriti za svaku poziciju.
CIK imenovao predsjednike, ali članovi nedostaju
Centralna izborna komisija BiH već je provela postupak izbora predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.
CIK je u maju objavio da je utvrđena lista od 11.998 kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, nakon provedenog javnog postupka, edukacije i provjera.
Prema aktuelnim informacijama CIK-a, na izbornoj administraciji je objavljena i odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora za Opšte izbore 2026. godine.
Međutim, problem se pojavio kod popunjavanja ostalih mjesta.
Prema Izbornom zakonu BiH, birački odbor sastoji se od tri ili pet članova, zavisno od broja birača na biračkom mjestu, a predsjednika i njegove zamjenike imenuje CIK, dok ostale članove i njihove zamjenike imenuju opštinske odnosno gradske izborne komisije.
Stranke ranije „otimale“ mjesta, sada ih nema dovoljno
Paradoks je što su mjesta u biračkim odborima godinama bila jedan od važnih elemenata izborne infrastrukture političkih partija.
Birački odbori predstavljaju neposrednu kontrolu izbornog procesa na biračkim mjestima, pa je raspodjela tih pozicija u ranijim izbornim ciklusima često izazivala političke sporove.
Sada je situacija potpuno drugačija.
Umjesto borbe za pozicije, lokalne izborne komisije u posljednjim danima pred izbore pokušavaju pronaći ljude koji će popuniti nedostajuća mjesta.
To otvara pitanje zbog čega su političke stranke, koje imaju zakonsku mogućnost da predlažu članove, ovog puta ostale bez dovoljnog broja kandidata.
Naknada povećana na 180 KM
Jedan od razloga zbog kojih bi se situacija ipak mogla popraviti u posljednjim danima jeste i povećanje naknade za rad u biračkim odborima.
Prema informacijama sa terena, naknada je povećana sa ranijih 130 na 180 KM, što bi moglo povećati interes građana da prihvate angažman.
Ipak, prema nezvaničnim informacijama, pojedini birački odbori i dalje neće biti popunjeni u punom sastavu.
To, međutim, samo po sebi ne znači da će izborni proces biti onemogućen, jer izborna pravila predviđaju mehanizme za popunjavanje nedostajućih mjesta.
Opštine sada imaju posljednju riječ
Ukoliko politički subjekti ne predlože dovoljan broj članova, lokalne izborne komisije imaju obavezu da popune nedostajuća mjesta u skladu sa Izbornim zakonom i pravilima CIK-a.
Aktuelni propisi predviđaju da se članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici imenuju najkasnije 45 dana prije održavanja izbora.
U praksi se, međutim, posljednje pripreme sada završavaju pod velikim pritiskom vremena.
Bivši predsjednik CIK-a Vehid Šehić ranije je upozoravao da bi nepredlaganje dovoljnog broja članova moglo predstavljati ozbiljan problem za izbornu administraciju, dok lokalne komisije imaju obavezu da pronađu način da popune nedostajuća mjesta.
Kasnilo se i sa novim izbornim tehnologijama
Problem sa biračkim odborima dolazi u posebno osjetljivom trenutku jer će Opšti izbori 2026. biti prvi izborni ciklus u kojem se u punom obimu koriste nove tehnologije za identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
CIK je tokom 2026. godine objavio posebne materijale i uputstva za rad biračkih odbora uz korištenje novih izbornih tehnologija.
Zbog toga je pravovremena obuka ljudi koji će raditi na biračkim mjestima od posebnog značaja.
Pred izbornom administracijom tako ostaje nekoliko zadataka – kompletiranje biračkih odbora, obuka članova i priprema svih učesnika za rad sa novom opremom.
A vremena je sve manje.