Iz Muzeja navode da je dio prostora nacionalnog spomenika korišten bez njihovog odobrenja te da događaj nema veze s radom institucije.
Na snimku se vidi otvorena vatra u blizini objekta i vegetacije. Pečenje se pritom predstavlja kao „kulturna aktivnost“ i povezuje s političkim porukama o Sarajevu i aktuelnim izborima.
Vršiteljica dužnosti direktorice Muzeja Ana Marić odbacila je svaku povezanost institucije s događajem.
„Događaj prikazan na snimku nije kulturni program, niti ima bilo kakve veze s djelatnošću Zemaljskog muzeja BiH. Muzej ga nije organizirao, a osobe koje se vide na snimku nisu njegovi uposlenici“, navela je Marić.
Marić je naglasila da reakcija Muzeja nije usmjerena na vrstu hrane niti na nečiju nacionalnu ili vjersku pripadnost, nego na korištenje zaštićenog prostora.
„Predmet naše reakcije jesu neovlašteno korištenje Botaničkog vrta, paljenje otvorene vatre uz objekat nacionalnog spomenika, moguće ugrožavanje ljudi, vegetacije i samog objekta, kao i pokušaj uvlačenja Muzeja u političke i nacionalne sukobe“, kazala je.
Snimak je ponovo otvorio pitanje boravka porodice Jamakosmanović u kompleksu Muzeja. Preminuli Mustafa Jamakosmanović, nekadašnji domar ove institucije, počeo je živjeti u tom prostoru 1962. godine. Njegova porodica tvrdi da ima pravo na odgovarajući zamjenski stan.
Dugogodišnji spor
Iz Muzeja, s druge strane, navode da je riječ o dugogodišnjem pravnom i sigurnosnom problemu. Prema njihovim ranijim tvrdnjama, porodica, osim stambenog prostora, koristi i dio Botaničkog vrta, a zbog toga su tokom godina nastajali problemi sa zaposlenicima, posjetiocima i izvođačima radova.
Pravnik Muzeja Hasan Ganibegović ranije je naveo da je tadašnji direktor 1991. godine s Mustafom Jamakosmanovićem potpisao ugovor o korištenju stana u kompleksu Muzeja na neodređeno vrijeme. Prema njegovim navodima, ugovor predviđa da Muzej korisniku osigura drugi smještaj ako otkaže ugovor.
Porodica godinama tvrdi da joj je obećan drugi stan. Vasilija Jamakosmanović ranije je izjavila da je njen suprug u Muzeju počeo živjeti 1962. godine i da su u prostor koji koriste ulagali vlastiti novac.
Poziv nadležnima
Marić je poručila da se slučaj treba rješavati kao pitanje zaštite prostora i institucije, bez nacionalnih i vjerskih podjela. „Izvinjavamo se posjetiocima, zaposlenima i građanima zbog uznemirujućeg i nedostojnog prizora u prostoru Muzeja. Iako Zemaljski muzej BiH nije organizirao ovaj događaj, svjesni smo da javnost od nas s pravom očekuje da Botanički vrt bude siguran i dostojanstven prostor, zaštićen od samovolje i političkih provokacija“, kazala je.
Pozvala je nadležne institucije da poduzmu konkretne mjere kako bi se spriječili slični događaji i riješio dugogodišnji spor oko korištenja prostora.
„Zemaljski muzej BiH pripada svim građanima Bosne i Hercegovine, te njegov prostor mora ostati mjesto nauke, kulture, znanja i zajedničkog nasljeđa, a ne pozornica za političke i nacionalno-vjerske provokacije“, poručila je Marić.