Uvođenje skenera glasačkih listića i biometrijske identifikacije trebalo je da ubrza izborni proces u BiH, ali ni nekoliko dana pred izbore još nema potpuno preciznog odgovora u koliko sati će Centralna izborna komisija objaviti prve zvanične rezultate. Jedna procjena govori o rezultatima do 20.30, druga o 21 sat, dok su ranije pominjani i znatno raniji termini.
Na Opštim izborima u BiH 4. oktobra prvi put će na cijeloj teritoriji zemlje biti primijenjene nove izborne tehnologije – uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i skeneri za glasačke listiće.
Ideja je bila jasna: ubrzati obradu rezultata i dodatno unaprijediti sigurnost izbornog procesa. CIK je za nabavku sistema izabrao konzorcijum predvođen kompanijom „Smartmatic BH“, a ugovor je vrijedan 74.527.455,84 KM.
Prvi rezultati možda tek oko 20.30 ili 21 sat
Pitanje koje sada najviše zanima javnost jeste – kada će se pojaviti prvi zvanični rezultati?
Član CIK-a Vlado Rogić izjavio je da očekuje da bi do 20.30 sati mogli biti poznati rezultati sa svih biračkih mjesta, dok bi do 21 sat, kako je rekao, trebali biti dostupni rezultati po političkim subjektima i kandidatima.
„Nadam se da ćemo svakako do 20.30 imati rezultate sa svih biračkih mjesta, kako po političkim subjektima tako i po kandidatima. Zasigurno ćemo do 21 sat imati sve rezultate sa svih biračkih mjesta, nadam se“, rekao je Rogić.
Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba ranije je, međutim, govorio optimističnije, navodeći da su na testnim izborima rezultati bili dostupni veoma brzo.
„Na testnim izborima rezultate smo imali poslije 15 minuta sa svih biračkih mjesta“, rekao je Kalaba, uz napomenu da se na zvaničnim izborima može dogoditi da neko biračko mjesto ne bude zatvoreno tačno u 19 sati.
Takve izjave pokazuju da u ovom trenutku postoji razlika između očekivanja rukovodstva CIK-a i opreznije procjene pojedinih članova Komisije.
Zašto rezultati neće biti poznati odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta?
Biračka mjesta zatvaraju se u 19 sati, ali to ne znači da će rezultati biti dostupni odmah nakon toga.
Nakon zatvaranja slijedi završetak glasanja, skeniranje i obrada glasačkih listića, provjera podataka i njihovo slanje u sistem.
Nova tehnologija trebalo bi da skrati taj proces, ali će se i dalje provoditi kontrolne procedure.
Pored elektronske obrade, ručno brojanje ostaje dio sistema kao kontrolni mehanizam, što znači da brzina nije jedini kriterijum. Tačnost i mogućnost provjere rezultata ostaju sastavni dio izbornog procesa.
Testiranje pokazalo i logističke probleme
CIK je septembarsko testiranje ocijenio kao uglavnom funkcionalno kada je riječ o samim uređajima i sistemu, ali su se pojavili problemi sa organizacijom.
Prema zvaničnom izvještaju CIK-a, zbog neblagovremene dostave testnih glasačkih listića testni izbori nisu provedeni u 14 od 143 opštine i grada.
Komisija je zaključila da je slabost uočena upravo u transportu i dostavi materijala, dok je funkcionalnost uređaja i sistema ocijenjena kao zadovoljavajuća.
To je važno jer pokazuje da uspjeh novih tehnologija ne zavisi samo od toga da li uređaji rade, već i od toga da li cijeli logistički lanac funkcioniše na vrijeme.
Stranke bi mogle objaviti rezultate prije CIK-a
Upravo zbog mogućeg vremenskog razmaka između zatvaranja biračkih mjesta i objave službenih rezultata CIK-a ponovo se otvara pitanje rezultata iz stranačkih izbornih štabova.
Već sada pojedini mediji prenose procjene da bi političke stranke mogle imati vlastite podatke prije centralne izborne administracije, naročito ako njihove baze brzo prikupe zapisnike sa biračkih mjesta.
To nije isto što i službeni rezultat.
Stranačke procjene zasnivaju se na podacima koje same prikupe iz svojih biračkih odbora i posmatrača, dok CIK objavljuje službene rezultate nakon obrade i provjera.
Zato bi jedna od važnih novina 4. oktobra trebalo da bude pitanje hoće li nova tehnologija omogućiti CIK-u da smanji ili gotovo potpuno ukloni tradicionalnu prednost stranačkih izbornih štabova u brzini objave prvih procjena.
U tehnologiju uložen veliki novac
Uvođenje novih tehnologija predstavlja jedan od najvećih logističkih i finansijskih projekata u organizaciji izbora u BiH.
Ranija CIK studija procijenila je da bi ukupna realizacija projekta za izbore 2026. mogla koštati oko 112,5 miliona KM. U procjenu je bilo uključeno oko 6.000 uređaja za biometrijsku verifikaciju i 6.000 skenera, uz softver, obuke, tehničku podršku i druge potrebne kapacitete.
Konkretni ugovor za sistem biometrijske identifikacije i skeniranja vrijedan je 74.527.455,84 KM. CIK je naveo da je ugovorom obuhvaćena oprema, softver, tehnička podrška i druge usluge potrebne za funkcionisanje sistema.
Smartmatic dobio posao nakon žalbi
Izbor konzorcijuma predvođenog Smartmaticom nije prošao bez kontroverzi.
CIK je u martu 2026. izabrao grupu koju čine „Smartmatic BH“, „Smartmatic International Holding“ i „DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine“. Na odluku su podnesene tri žalbe – „Planet Soft“, „Artco Group“ i „Provis“.
Jedan od nezadovoljnih ponuđača, „Planet Soft“, nudio je nižu cijenu, ali je CIK procijenio da je ponuda izabranog konzorcijuma najpovoljnija prema uslovima postupka.
CIK i dalje upozorava da tačnost ima prednost
Iako je ubrzanje procesa bilo jedan od ključnih razloga za uvođenje tehnologije, CIK ističe da brzina neće biti važnija od tačnosti.
To praktično znači da javnost 4. oktobra ne bi trebalo da očekuje rezultate po svaku cijenu što prije, ako bi ubrzavanje procesa moglo ugroziti provjeru podataka.
Posebno je važno što će se novi sistem prvi put koristiti na opštim izborima na cijeloj teritoriji BiH.
Veliki test za novu tehnologiju
Pred CIK-om je tako 4. oktobra veliki praktični test.
Uređaji su nabavljeni, ugovor je potpisan, testiranja su provedena, ali je septembarska vježba pokazala da logistika može predstavljati problem čak i kada sama oprema funkcioniše.
Zato će se tek na izbornoj noći vidjeti odgovor na pitanje koje se mjesecima postavlja: hoće li CIK ove godine zaista preuzeti primat u objavljivanju rezultata ili će stranačke centrale ponovo prve saopštavati rezultate sa terena?
Za sada najkonkretnija procjena člana CIK-a Vlade Rogića glasi da bi rezultati mogli biti kompletni do 20.30, odnosno najkasnije oko 21 sat, dok je Jovan Kalaba ranije najavljivao znatno bržu obradu na osnovu testiranja.