Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da Evropska unija nije demokratska kada je riječ o izboru ljudi na najviše funkcije, upozorio na slabljenje međunarodnog sistema i poručio da su cijene u Hrvatskoj izašle iz okvira koji građani mogu lako pratiti.
Zoran Milanović govorio je 23. septembra na konferenciji „Dan velikih planova“ u zagrebačkom hotelu Westin, posvećenoj ekonomskim i poslovnim izazovima koji očekuju Hrvatsku u 2027. godini.
U svom obraćanju dotakao se evropske politike, energetike, međunarodnog poretka, ekonomskih pokazatelja i životnog standarda građana.
„EU nije demokratska tvorevina“
Milanović je iznio oštru ocjenu načina na koji Evropska unija bira ljude na najviše funkcije.
„Evropska unija nije demokratska tvorevina. EU nije ni ekstremno lijeva, ni ekstremno desna, nije loša u svojoj biti, ali nije nikakav novi, vrli svijet“, rekao je.
Dodao je da se na najodgovornije funkcije u EU, prema njegovom mišljenju, ljudi postavljaju kroz procedure koje ne smatra demokratskim.
„Na najodgovornije dužnosti u EU ljude se postavlja nedemokratski, nameće ih se i to sve više i više ljudi vidi i tako glasa“, kazao je Milanović.
Milanović je istovremeno rekao da kritika takvih stavova često vodi ka etiketiranju političkih aktera kao ekstremnih ljevičara ili desničara, što je ocijenio pogrešnim načinom političke rasprave.
„Evropa se muči s energijom“
Jedna od tema njegovog obraćanja bila je i energetika.
Milanović je rekao da Evropa već duže vrijeme ima ozbiljan energetski problem i kritikovao odluke koje, kako je ocijenio, dodatno otežavaju položaj evropske privrede.
„Europa se muči s energijom. Ne samo da se muči jer je nema dovoljno, nego donosi neshvatljivo neinteligentne i autodestruktivne odluke“, rekao je predsjednik Hrvatske.
U tom kontekstu iznio je i stav da bi Hrvatska trebalo ozbiljnije da razmotri izgradnju nuklearne elektrane.
„Mi bi trebali početi razmišljati o tome da sagradimo nuklearku, Hrvatska mora riješiti svoj problem energije“, poručio je Milanović.
„Stvari polako izmiču kontroli“
Govoreći o stanju u svijetu, Milanović je iznio ocjenu da međunarodni sistem postaje sve nestabilniji.
„Vrijeme leti, a stvari postaju sve lošije. Ne nužno u Hrvatskoj, nego svuda oko nas, stvari polako izmiču kontroli“, rekao je.
Posebno je kritikovao funkcionisanje Ujedinjenih nacija i sistema kolektivne sigurnosti.
„Ujedinjeni narodi kao sistem međunarodne kolektivne i kooperativne sigurnosti je, u stvari, prestao postojati. Toga više nema. Ne samo da ga nema, ne samo da nije funkcionalan, nego se svi izruguju s njim“, rekao je Milanović.
On je iznio i pravnu ocjenu da su bilateralne sankcije bez verifikacije UN-a nezakonite. To je njegov političko-pravni stav, a pitanje zakonitosti pojedinačnih sankcija zavisi od njihovog pravnog osnova i međunarodnih obaveza konkretnih država.
Hrvatska ima veće plate, ali šta se za njih može kupiti?
Milanović je govorio i o ekonomskim pokazateljima Hrvatske.
Prema njegovim riječima, prosječna plata u Hrvatskoj danas iznosi oko 1.500 evra, što je ocijenio kao značajno poboljšanje u odnosu na raniji period.
Međutim, odmah je otvorio pitanje kupovne moći.
„Prosječna plaća u Hrvatskoj je danas 1500 eura, to nije malo. Međutim, što se s tim novcem može kupiti? Tu dolazimo do strukturalnog problema u kojem se Hrvatska trenutno nalazi. Kod nas su cijene naprosto počele orgijati“, rekao je predsjednik Hrvatske.
Prema njegovom mišljenju, pitanje životnog standarda ne može se posmatrati samo kroz visinu plata, već i kroz kretanje cijena.
„BDP po stanovniku često je varljiv podatak“
Milanović je upozorio i na to da rast pojedinih ekonomskih pokazatelja ne mora automatski značiti proporcionalno poboljšanje životnog standarda svih građana.
„BDP per capita, često vrlo varljiv podatak o blagostanju iza kojeg se često krije velika nejednakost“, rekao je.
Govoreći o paritetu kupovne moći, dodao je da su se razlike između Hrvatske i nekih država koje su se ranije posmatrale sa zavišću smanjile.
„Treba gledati vlastite interese“
Milanović je poručio da Hrvatska u evropskoj politici mora voditi računa o sopstvenim interesima, posebno kada je riječ o energetici.
„U tome mi moramo gledati svoje interese, ali i paziti na tuđe ponašanje jer utječe najizravnije i na nas“, rekao je, dodajući da odluke velikih evropskih država direktno utiču i na Hrvatsku.
Njegovo obraćanje bilo je istovremeno usmjereno na unutrašnje ekonomske probleme Hrvatske i šira pitanja vezana za budućnost Evropske unije i međunarodnog poretka.
Milanović je zaključio da bi evropske države trebalo realnije da sagledaju vlastita ograničenja, dok Hrvatska mora pronaći način da obezbijedi stabilnu energiju i očuva standard građana.