Cijene u Republici Srpskoj nastavljaju da rastu, dok industrijska proizvodnja bilježi značajan pad. Najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna neto plata u avgustu 2026. godine iznosila 1.695 KM, ali je, uprkos nominalnom rastu, realno bila manja nego mjesec ranije. Prosječna plata u odnosu na jul nominalno je veća za 0,4 odsto, dok je realno manja za 0,9 odsto, usljed rasta troškova života. Na godišnjem nivou slika je povoljnija – prosječna neto plata veća je za devet odsto, dok je realni rast iznosio 3,8 odsto.
Prosječna mjesečna bruto plata u avgustu iznosila je 2.616 KM.
Ogromne razlike u primanjima po sektorima
Podaci po područjima djelatnosti pokazuju velike razlike u primanjima zaposlenih širom Republike Srpske. Najveća prosječna neto plata isplaćena je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima i iznosila je 2.286 KM. Na drugom kraju su zaposleni u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, odnosno hotelijerstvu i ugostiteljstvu, gdje je prosječna neto plata iznosila svega 1.286 KM. Na godišnjem nivou nominalni rast neto plata zabilježen je u svim područjima djelatnosti. Najveći rast imali su zaposleni u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje su plate povećane za 17 odsto. Slijede zdravstvena zaštita i socijalni rad sa rastom od 12,9 odsto, te saobraćaj i skladištenje, gdje je plata povećana za 10,5 odsto.
Inflacija pet odsto: Gorivo i bolničke usluge predvode poskupljenja
Cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u avgustu su u prosjeku bile više za 1,3 odsto nego u julu, dok je godišnja inflacija dostigla pet odsto. Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, cijene su na godišnjem nivou porasle u deset, dok su niže bile u dva odjeljka. Najveći godišnji rast zabilježen je u odjeljku prevoz, gdje su cijene povećane za 22,5 odsto. Posebno se izdvaja rast cijena goriva i maziva za automobile, koji je iznosio čak 38,8 odsto. U odjeljku stanovanje cijene su povećane za 11,6 odsto. Tečna goriva poskupjela su za 25,3 odsto, dok je snabdijevanje vodom skuplje za 24,5 odsto. Posebnu pažnju privlači zdravstvo. Cijene u ovom odjeljku povećane su za 8,9 odsto, dok su bolničke usluge na godišnjem nivou poskupjele za nevjerovatnih 139,1 odsto.
Rast cijena zabilježen je i u restoranima i hotelima, gdje su cijene veće za 6,7 odsto, dok su usluge smještaja poskupjele za 7,3 odsto. Rekreacija i kultura skuplje su za 4,7 odsto, komunikacije za 3,2 odsto, koliko je iznosio i rast cijena alkoholnih pića i duvana. Cijene ostalih proizvoda i usluga povećane su za 2,6 odsto, obrazovanja za 1,3 odsto, a namještaja i pokućstva za 1,2 odsto.
Šta je pojeftinilo?
Nisu sve cijene išle naviše. Na godišnjem nivou, cijene odjeće i obuće bile su niže za 4,6 odsto, prvenstveno zbog sezonskih sniženja. Niže su bile i cijene hrane i bezalkoholnih pića, i to za 1,4 odsto. U okviru prehrambenog sektora, voće je pojeftinilo za 8,8 odsto, dok su mlijeko i mliječni proizvodi bili jeftiniji za 6,2 odsto.
Industrijska proizvodnja tone
Dok cijene rastu, industrija bilježi ozbiljan pad. Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u periodu januar–avgust 2026. godine bila je manja za 7,2 odsto nego u istom periodu prošle godine. Samo u avgustu industrijska proizvodnja, prema desezoniranom indeksu, pala je za 9,2 odsto u odnosu na jul. Još veći pad zabilježen je na godišnjem nivou – proizvodnja je u avgustu bila manja za 11,1 odsto nego u istom mjesecu 2025. godine. Pad proizvodnje prati i smanjenje broja zaposlenih u industriji. Broj zaposlenih u avgustu bio je manji za 0,7 odsto u odnosu na jul, za 3,9 odsto u odnosu na avgust prošle godine, te za 4,3 odsto u poređenju sa prosjekom iz 2025. godine.
Uvoz raste, izvoz blago pao
Spoljnotrgovinska razmjena takođe pokazuje nepovoljniji odnos između izvoza i uvoza. U prvih osam mjeseci 2026. godine Republika Srpska ostvarila je izvoz vrijedan 3 milijarde i 468 miliona KM, što je za 0,4 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine. Istovremeno, uvoz je dostigao 5 milijardi i 319 miliona KM, uz rast od 7,8 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,2 odsto. Samo u avgustu izvezeno je robe u vrijednosti od 372 miliona KM, dok je uvoz iznosio 626 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom u tom mjesecu iznosila je 59,4 odsto.
Srbija najveći partner
Najviše robe iz Republike Srpske u prvih osam mjeseci izvezeno je u Srbiju – 648 miliona KM, odnosno 18,7 odsto ukupnog izvoza. U Hrvatsku je izvezeno robe u vrijednosti od 564 miliona KM, što predstavlja 16,3 odsto ukupnog izvoza. Kada je riječ o uvozu, najviše robe stiglo je iz Srbije – 865 miliona KM ili 16,3 odsto ukupnog uvoza. Iz Italije je u istom periodu uvezeno robe u vrijednosti od 814 miliona KM, odnosno 15,3 odsto ukupnog uvoza. U strukturi izvoza najveći udio imala je električna energija, čija je vrijednost iznosila 341 milion KM, odnosno 9,8 odsto ukupnog izvoza.
Na strani uvoza dominirala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, osim sirovih, u vrijednosti od 456 miliona KM, što predstavlja 8,6 odsto ukupnog uvoza. Podaci za avgust tako pokazuju nekoliko istovremenih trendova – plate na godišnjem nivou rastu, ali cijene i dalje snažno pritiskaju potrošače. Istovremeno, industrijska proizvodnja i zaposlenost u industriji padaju, dok je uvoz znatno povećan u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se izdvaja podatak o bolničkim uslugama, koje su za godinu dana poskupjele čak 139,1 odsto, dok je ukupna godišnja inflacija iznosila pet odsto.