ILIJA Srdanović, novosadski kardiolog i redoviti profesor Medicinskog fakulteta, prvi je kandidat na izbornoj listi “Studentska lista – Studenti pobeđuju” na izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji koji se održavaju 25. listopada.
Otkako je njegovo ime objavljeno na vrhu liste, provladini tabloidi objavljuju niz tekstova u kojima napadaju njegovu profesionalnu i političku prošlost. Naime, provladini mediji, pod izravnim utjecajem Aleksandra Vučića, prepoznali su Srdanovića kao najveću prijetnju aktualnom autokratskom režimu u Srbiji.
Istražili smo tko je čovjek kojeg su studenti odabrali da predvodi njihovu listu od 250 kandidata te što se zasad zna o njegovim političkim stavovima.
Kardiolog i profesor iz Novog Sada
Prema službenoj biografiji Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, Srdanović je rođen 1970. godine u Novom Sadu. Na tamošnjem Medicinskom fakultetu diplomirao je 1995. godine, specijalizaciju iz interne medicine završio je 2001., a subspecijalizaciju iz kardiologije 2004. godine.
Magistrirao je kardiologiju na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2010., a dvije godine poslije doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Od 1997. zaposlen je na Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici. Na Katedri za urgentnu medicinu Medicinskog fakulteta u Novom Sadu predaje od 2018., a zvanje redovitog profesora stekao je 2025. godine.
Studentski prosvjedi
Prije studentskih prosvjeda Srdanović nije bio poznat širokoj javnosti kao politička figura. U prvi plan došao je početkom veljače 2025., kada se ispred Medicinskog fakulteta u Novom Sadu obratio studentima i otvoreno podržao njihove zahtjeve.
“Sa pozicije čoveka, građanina, potpuno je normalno da stanemo u zahtev za bolje sutra naše omladine. Naravno da je potpuno razumljivo i da sa pozicije roditelja stanemo uz svoju decu”, rekao je tada. Studentski pokret usporedio je s rijekom koja bi trebala očistiti društvo.
“Zahvaljujući njima mi ćemo, nadam se, izaći iz te žabokrečine u koju je društvo duboko zašlo”, rekao je tada Srdanović.
Te riječi nisu dobro sjele Vučićevu režimu, a najbolji dokaz tomu je činjenica da su Srdanovića mjesec i pol kasnije, 20. ožujka 2025., pozvali na razgovor u policiju u svojstvu građanina. Srdanović je tada rekao da ne zna zbog čega je pozvan te je demantirao informacije da je bio uhićen ili da se policija prema njemu loše odnosila.
Nakon toga Srdanovićevi su javni nastupi postajali sve politički izraženiji. Na studentskom skupu na beogradskoj Slaviji 23. svibnja ove godine ustvrdio je da je studentski pokret već promijenio zemlju.
“Srbija nije spremna za promene, ona je već promenjena. Srbija pobeđuje, jer studenti pobeđuju”, poručio je okupljenima.
Studenti ga stavili na vrh liste
Srdanović je u rujnu postavljen kao prvi na listi “Studentska lista – Studenti pobeđuju”, koju je Republička izborna komisija prihvatila 15. rujna. Na listi je 250 kandidata, a za prijavu je prikupljeno više od 69 tisuća ovjerenih izjava potpore. Izbori se, naglasimo još jednom, održavaju 25. listopada ove godine.
Sam Srdanović pokušava ublažiti dojam da je klasični stranački lider već samo prvi na listi. Tako se u svojim javnim nastupima predstavlja prije svega kao jedan od kandidata šire studentske liste, a ne kao predsjednik klasične političke stranke.
“Ponosan sam što su me studenti izabrali i na sva imena na njihovoj listi, ali moram da naglasim da smatram da sam samo prvi među jednakima”, rekao je nakon objave liste. Najavio je i da zbog politike neće napustiti medicinu i svoje pacijente.
Napadi provučićevih medija iz dana u dan
Istodobno je postao česta meta medija bliskih vlasti Aleksandra Vučića, posebno tabloida Informer. Informer ga u tekstovima naziva “nasilnikom”, “ultra-blokaderom” i “profesorom s dna kace”, a objavio je i tvrdnju da je do 2020. bio član Srpske napredne stranke.
Tabloid također tvrdi da je Srdanović 2010. na radnom mjestu bacao pisač i fizički napao kolegicu te da je zbog toga bio udaljen s Instituta. Objavljene su i tvrdnje o njegovu odnosu prema kolegama i pacijentima te o drugim navodnim incidentima iz njegove profesionalne karijere. U tekstovima koje smo pregledali nije objavljena službena dokumentacija na temelju koje bi te tvrdnje bilo moguće neovisno potvrditi.
No to nije neuobičajeno za Informer i Vučićeve medije. Freedom House u svojem izvještaju za 2026. godinu navodi da popularni provladini tabloidi redovito sudjeluju u kampanjama diskreditiranja političke opozicije i drugih ljudi koje vlast doživljava kao protivnike.
Što zapravo predlaže Studentska lista?
Politički profil samog Srdanovića zasad je teže precizno odrediti jer se javnosti predstavlja prije svega kao prvi na studentskoj listi, a ne kao predsjednik klasične političke stranke.
Iza sebe ima “Studentski plan” koji se sastoji od 11 točaka podijeljenih u tri cjeline: “Srbija ili mafija”, “U znanju je moć” i “Srbija raste sa nama”. Prva cjelina obuhvaća borbu protiv korupcije, promjene u pravosuđu i policiji, obrazovanje, gospodarstvo, socijalnu politiku i zdravstvo.
Plan predviđa formiranje posebne tužiteljske policije koja bi istraživala korupciju, zakon o podrijetlu i oduzimanju nezakonito stečene imovine te lustraciju javnih dužnosnika. Predviđa i veću transparentnost javnih nabava te reviziju državnih projekata. Jedna od točaka odnosi se na medije i Regulatorno tijelo za elektroničke medije te na ponovno razmatranje nacionalnih televizijskih frekvencija.
Zdravstvo je posebno vidljivo i u Srdanovićevim osobnim istupima. Tijekom prosvjeda studenata je govorio o jačanju domova zdravlja i ambulanata te o potrebi da liječnik bude dostupan u svakom selu, a ulaganja u zdravstvo suprotstavio je velikim ulaganjima u nacionalne stadione.
O EU-u i vanjskoj politici zasad vrlo malo
Dok su unutarnjopolitički prioriteti Studentske liste prilično jasno postavljeni, njezin program od 11 točaka nema zasebno razrađenu politiku prema Europskoj uniji, vanjskim odnosima ili položaju Srbije u regiji. Ni Srdanović se u dosadašnjim javnim nastupima nije prvenstveno profilirao vanjskopolitičkim temama.
Njegova najkonkretnija profesionalna poveznica s Hrvatskom jest projekt HEART NET, prekogranični zdravstveni projekt Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine i vukovarske bolnice, financiran iz programa prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije.
Srdanović je bio voditelj projekta čiji je cilj bio razvoj telemedicinske mreže i poboljšanje skrbi za kardiološke pacijente. To iskustvo ocijenio je izuzetno pozitivnim, odnosno jednim od svojih najvećih profesionalnih uspjeha.
Rekao je da je u ratu bio “vojnik s puškom”
Jedan dio Srdanovićeve biografije zasad je ostao nerazjašnjen. Govoreći o svom životu u emisiji “Da sam ja neko”, rekao je da je tijekom rata bio regrutiran kao vojnik.
“Klasičan vojnik, sa puškom u ruci, regrutovan za vreme rata. Dalje, vojnik u struci, u borbi za živote ljudi. Sve moje kolege i ja sa njima. I na kraju, vojnik koji se bori za bolje sutra svoje nacije. Za mene to jeste patriotizam. Boriti se za bolje sutra svoje države. Boriti se za slobodu”, rekao je Srdanović. Nije naveo niti objasnio o kojem je ratu riječ, kojoj je vojsci ili postrojbi pripadao niti gdje je služio.
Studentski pokret ima jasan stav o Kosovu
Iako Kosovo nije zasebno obrađeno u 11 točaka aktualnog izbornog programa, Studentski pokret, iz kojeg je lista nastala, ranije je o tom pitanju objavio poseban memorandum.
U dokumentu iz svibnja studenti u blokadi navode da su “Kosovo i Metohija neotuđivi i sastavni deo Republike Srbije” te da ih smatraju dijelom srpskog nacionalnog identiteta. Istodobno navode da se rješenje mora tražiti u suradnji s međunarodnom zajednicom, uz poštovanje međunarodnog prava, ali u okviru Ustava Srbije.
To zasad daje jasniju sliku stava šireg studentskog pokreta prema Kosovu nego osobnih vanjskopolitičkih stavova čovjeka kojeg su studenti stavili na vrh svoje izborne liste.
Nejasni stavovi o Mladiću i gašenje Instagram profila
Nisu vidljivi ni politički stavovi u vezi s ratnim zločincem Ratkom Mladićem, a zasad nema ni posebnog određenja prema ideološkim pitanjima. Koliko će Srdanoviću biti teško u političkom ringu s Vučićem, dovoljno govori i posljednji događaj. Srdanoviću je deaktiviran Instagram profil nedugo nakon što je odgovorio na poziv srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na televizijsko sučeljavanje.
Vučić je poziv uputio putem Instagrama, a Srdanović mu je uzvratio kratkom porukom od četiri riječi: “Ignore je jako bolan”.
Samo nekoliko sati nakon te objave Srdanovićev profil više nije bio dostupan. Bio je to drugi Vučićev poziv na sučeljavanje. Na prvi poziv, koji je bio upućen preko medija, Srdanović je odgovorio da će “razgovarati samo s onima koji imaju što reći i nešto znaju”. Kasnije mu je profil vraćen.
Cijela situacija je izazvala veliku pažnju jer su proteklih godina izostali javni dueli, odnosno sučeljavanja, Vučića s predstavnicima oporbe. S druge strane gotovo je nemoguće da prođe dan na nekoj od televizija s nacionalnom frekvencijom, a da Vučić ondje nije zastupljen s velikom minutažom.